Vrijednost posljednje korupcijske afere u Hrvatskoj elektroprivredi procjenjuje se na oko 1,5 milijuna eura. Prema dostupnim informacijama, osumnjičenima se stavlja na teret izvlačenje novca kroz fiktivne i prenapuhane radove, a potom preusmjeravanje sredstava preko ciljano biranih donacija i manifestacija. Novac je, sumnjaju istražitelji, završavao u privatnim nekretninama, luksuznim preinakama te skupocjenim modnim dodacima, ovisno o prohtjevima pojedinih aktera.
Među privedenima su osobe koje su do jučer slovile kao ugledni članovi društva. Iako se o njihovoj krivnji tek treba pravomoćno odlučiti, posljednja uhićenja ponovno bude frustraciju javnosti koja se pita koliko hrabrosti – ili bahatosti – treba da se nakon niza razotkrivenih afera netko opet upusti u sličan pothvat.
Primjer HEP-a nadovezuje se na niz ranijih slučajeva iz javnih bolnica i drugih državnih tvrtki, gdje se novac izvlačio po sličnom obrascu: od sjedala u operacijskim salama do računa za energetsku obnovu, uvijek uz istu matricu posredničkih tvrtki, napuhanih faktura i „zahvalnih“ donacija. Unatoč seriji medijskih otkrića i kaznenih postupaka – koji su ponekad završili pravomoćnim presudama – praksa se, čini se, nastavlja.
Stručnjaci upozoravaju da se sustavnim mjerama može smanjiti prostor za zlouporabu, ali da ključno ostaje brzo i neovisno pravosuđe te potpuna transparentnost javnih nabava. Dok novo suđenje ne ponudi odgovore, građanima ostaje samo pitanje: hoće li idući krug koruptivnih igrača opet računati na to da – baš oni – neće biti otkriveni?