Njemački politolog Carlo Masala, profesor na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu, u novoj knjizi „Ako Rusija pobijedi: Scenarij” iznosi mračnu prognozu – nakon dogovorenog prekida vatre u Ukrajini Kremlj će, tvrdi, vrlo brzo okušati odlučnost Sjevernoatlantskog saveza napadom na Estoniju.
Masala smatra da bi Moskva mir u Ukrajini iskoristila kao odskočnu dasku. Prema njegovu modelu, Kijev bi pod pritiskom pristao predati oko petine teritorija te u Ustav ugradio trajnu vojnu neutralnost. „Ruska pobjeda bila bi da zadrži sve što sada okupira, a Ukrajina se povuče i s dijela područja koja još kontrolira”, piše autor. Time bi, dodaje, ukrajinska vojska ostala oslabljena, a ruski utjecaj u Kijevu porastao.
Nestanak sigurnosnog kišobrana Masala upozorava da bi eventualni povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću i njegovi signali da Sjedinjene Države možda neće braniti Europu dodatno ohrabrili Moskvu. Europske su države u međuvremenu povećale vojne proračune, ali on smatra da to nije dovoljno za nadoknadu mogućeg smanjenja američkih isporuka oružja.
Estonija – najslabija karika Estonsko-ruska granica duga je 290 kilometara i, prema Masali, čini Tallinn najizloženijim ruskim ekspanzionističkim ambicijama. Nedavne epizode – sedam naoružanih muškaraca bez oznaka blizu graničnoga prijelaza Saatse Boot 10. listopada te tri ruska zrakoplova MiG-31 koja su, prema tvrdnjama Tallinna, ranije ušla u estonski zračni prostor – vidi kao „probne balone” za testiranje spremnosti Saveza. Europska unija istodobno procjenjuje da kontinent ima najviše pet godina da se pripremi za mogući veći sukob.
Dan D: 27. ožujka 2028. U svojem scenariju Masala piše da bi se grad Narva mogao probuditi uz eksplozije u zoru 27. ožujka 2028. Ruske snage, preusmjerene s vojnih vježbi na jugu granice, osvojile bi ga za nekoliko sati, ostavljajući britanski NATO kontingent udaljen 160 kilometara bez vremena za protunapad. U isto vrijeme, ruski vojnici prerušeni u turiste iskrcali bi se na otoku Hiiumaa, potpomognuti amfibijskim brodovima Baltičke flote, čime bi se zatvorio morski koridor između Sankt Peterburga i Kalinjingrada. Prema istom predlošku, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko poslao bi brigade prema litavskoj granici, točnije u Astravjec, 48 kilometara od Vilniusa.
Test za članak 5. „Ako ni u slučaju napada na Estoniju ne bude aktiviran članak 5., NATO je gotov”, upozorava Masala. Očekuje i duboku podjelu unutar Saveza: dio država ne bi želio riskirati rat s nuklearnom silom zbog, kako bi Moskva predstavila, „ograničene operacije radi zaštite ruskih govornika”.
Cilj – dominacija, a ne povratak SSSR-a Masala ističe da za razliku od Donbasa 2014., u baltičkom scenariju nije riječ o „otimanju teritorija”, nego o provjeri volje Zapada. „Ne mislim da Vladimir Putin želi obnoviti Sovjetski Savez. Ono što želi jest dominirati Europom u cjelini”, zaključuje njemački politolog.
