Budući hrvatski i drugi radnici koji su uplaćivali doprinose u njemački mirovinski sustav najmanje 35 godina smatraju se dugotrajno osiguranima. Taj status otvara mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu, no visina primanja ovisi o nizu pravila i izračuna.
• Dobna granica – Rođeni od 1949. do 1963. mogu na punu mirovinu prije 67. rođendana. – Generacije 1964. i mlađe punu mirovinu ostvaruju tek sa 67 godina, čak i uz 35 godina staža.
• Prijevremeno umirovljenje – Moguće je već sa 63 godine. – Svaki mjesec ranijeg odlaska nosi trajno smanjenje mirovine od 0,3 % – ukupno do 14,4 %.
• Kako se mirovina računa – Ključnu ulogu imaju mirovinski bodovi. Radnik koji godišnje zarađuje prosječnu njemačku plaću dobiva jedan bod. – Od 1. srpnja 2025. vrijednost boda raste za 3,74 % i iznosit će 40,79 eura.
• Kompenzacija gubitka – Osiguranici gubitak zbog ranijeg umirovljenja mogu nadoknaditi dobrovoljnim dodatnim uplatama. Isplativost takvog poteza najbolje je provjeriti traženjem posebne izjave o smanjenju mirovine od Njemačkog mirovinskog osiguranja.
Ukratko, radnik s 35 godina uplaćenog staža i prosječnom plaćom mogao bi računati na 35 mirovinskih bodova. Po novoj vrijednosti boda to znači oko 1 427 eura bruto mjesečno, od čega se još odbijaju zdravstveni i porezni doprinosi. Rani odlazak s 63 godine smanjio bi taj iznos za najviše 14,4 %, odnosno na približno 1 221 euro bruto.
Odabir između ranijeg umirovljenja i pune mirovine zato ovisi o osobnim financijama, zdravstvenom stanju i planovima, a precizne brojke svaki budući umirovljenik može dobiti tek iz službenog izračuna svog osiguranja.
