Kad je Mariama Kamara ušla u novootvorenu Statiegeld trgovinu u središtu Amsterdama, za sedam je minuta u stroj ubacila oko 350 limenki i bocâ te svojoj teti, vlasnici obližnjeg restorana, vratila više od 50 eura pologa. „It’s a really cool idea, and so convenient”, rekla je, presretna što napokon ne mora svaku ambalažu ubacivati pojedinačno u uske automate u supermarketima.
Nizozemska građanima od 2006. naplaćuje polog od 15 do 25 centi za svaku plastičnu, staklenu bocu ili limenku. Cilj je vratiti najmanje 90 % prodanih spremnika, što propisuje državni dekret o upravljanju ambalažom i što se poklapa s novim EU-ciljem. Prošle je godine skupljeno 77 % plastičnih boca i 84 % limenki – respektabilno, ali još nedovoljno.
Zbog toga je operater sustava Verpact u svibnju u Rotterdamu otvorio prvu specijaliziranu trgovinu namijenjenu isključivo povratu plastične ambalaže i limenki. Stroj u njoj prima do 200 komada odjednom, a od otvaranja je zaprimio više od milijun komada ambalaže. Dvije dodatne lokacije već rade u Amsterdamu pa ondje, uz mještane i tvrtke, ambalažu odlažu i turisti te ljudi koji sakupljanjem limenki zarađuju za život. Jedan od zaposlenika kratko je objasnio fenomen: „For some people, it’s junk, for others, it’s something to eat.”
Prednost novih trgovina je jasna: prihvaćaju svu ambalažu, bez obzira na marku, dok supermarketi primaju samo proizvode koje sami prodaju. To rješava i problem kvarova ili premalih kapaciteta u klasičnim povratnim automatima, a dodatno rasterećuje osoblje trgovina koje dosad nije bilo zakonski obvezno instalirati uređaje.
Studija nizozemskog ministarstva prometa i okoliša, konzultantske kuće CE Delft i Sveučilišta u Utrechtu bilježi 69-postotni pad broja odbačenih malih plastičnih boca i limenki otkako su otvorene specijalizirane trgovine. Ipak, skupljači pologa katkad prekapaju gradske koševe, šire otpad i stvaraju dodatne troškove čišćenja, upozorava Martin Calisto Friant iz organizacije Circle Economy.
Sam sustav nije jeftin. „It is quite an expensive system, but it really helps to lower the littering”, priznaje predsjednica Verpacta Hester Klein Lankhorst. Uz to, kritičari smatraju da polog od 15 centi ne potiče dovoljno snažno na povrat manjih spremnika. „There’s a low incentive, in my opinion, of a deposit value for small containers, and that I would say is one of the big weak points in the Dutch system”, napominje Thomas Morgenstern iz proizvođača automata Tomra.
Unatoč troškovima, reciklirana PET ambalaža već danas prosječno sadrži 44 % recikliranog materijala, a od 2025. obveza je najmanje 25 %. Verpact vjeruje da će mreža Statiegeld trgovina ubrzati ispunjenje cilja od 90 % povrata – dok se ne ostvari „ideal u kojem svaki dućan ima pouzdan automat”, kaže Lankhorst.
Za Kamara i mnoge druge korisnike rezultat je praktičan i vidljiv. „If I had to manually do all the work, it would hurt my back”, zaključuje, gurajući prazne plave vreće prema izlazu i s osmijehom spremajući isplaćeni polog.