Na Alumni EFOS Leadership forumu u Osijeku vrhunski plastični, rekonstrukcijski i estetski kirurg prof. dr. sc. Milomir Ninković govorio je o tome kako stalno ulaganje u znanje i hrabrost izlaska „na rub mogućeg” oblikuju uspješne karijere i zajednice.
Profesor s međunarodnim iskustvom, koji danas operira i predaje u IMC Prioru u Čepinu, liderstvo je definirao kao vještinu „motiviranja i usmjeravanja ljudi s kojima se zajednički radi”. Istaknuo je pet ključnih osobina pravog vođe – viziju, integritet, empatiju, jasnu komunikaciju i odlučnost – te razliku između pozicije šefa i ponašanja lidera: „Lider se fokusira na ljude i vizije, budućnost, i ne čeka na promjene nego ih sam pokreće.”
Granica mogućeg Prema Ninkoviću, pravo liderstvo počinje ondje gdje završava ono što društvo trenutačno smatra mogućim. „Što je danas nemoguće, sutra može postati normalno”, rekao je i dodao da je hrabrost djelovanja u nepoznatom važnija od same sigurnosti funkcije.
Put do vrha vodi kroz edukaciju Govoreći studentima, naglasio je da se lider ne rađa, nego postaje kontinuiranim obrazovanjem, radom s kvalitetnim mentorima i usporedbom „sa svjetskom elitom” kako bi se izgradilo samopouzdanje. „Znanje vrijedi samo ako se prenosi na nove generacije i primjenjuje u zajednici”, kazao je.
Kao glavne prepreke izdvojio je strah od promjena, nedostatak povjerenja i zadržavanje znanja kao oblika moći, a osobito balkanski „to se ne može kod nas” mentalitet.
Primjeri iz Slavonije i svijeta Za uzor modernog lidera u hrvatskom okruženju istaknuo je poduzetnika Marka Pipunića, čiji projekti Žito, Prior i Materra, kako je ocijenio, mijenjaju gospodarsku i društvenu sliku Slavonije. Studente je podsjetio i na početke tenisača Novaka Đokovića, navodeći njegovu jasnu ambiciju da sa 14 godina postane „broj jedan u svijetu” kao primjer važnosti postavljanja visokih ciljeva.
Trajne vrijednosti nasuprot prolaznosti Na pitanje kako motivirati mlade suočene s primjerima brzog uspjeha bez znanja, poručio je: „Samo prave vrijednosti ostaju, sve ostalo je prolazno.”
Umjetna inteligencija – alat, a ne zamjena Govoreći o utjecaju umjetne inteligencije, Ninković ju je opisao kao zbir informacija koja „olakšava posao”, ali ne može zamijeniti ljudsku kreativnost i odluke: „Bez ljudske uloge nema nikakvog napretka… vi ste ti koji diktirate kako će sve da ide.”
