Arheolozi sa Sveučilišta u Zadru pronašli su na svega pet metara dubine između Neviđana i otočića Školjića zadivljujuću podmorsku konstrukciju iz ranog neolitika.
• Monumentalna građevina duga je više od 300 metara i, prema radiokarbonskim analizama, potječe iz približno 4700. godine prije Krista.
• Nalazište je otkriveno u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Potopljena neolitička nalazišta u podmorju hrvatskog dijela Jadrana”, kojim rukovodi dr. sc. Mate Parica s Odjela za arheologiju zadarskog sveučilišta.
• U to je doba razina Jadrana bila oko pet metara niža od današnje, što znači da se današnji morski plićak tada nalazio na suhom.
„Duga je više od 300 metara, potječe iz 4700. godine prije Krista”, istaknuli su istraživači, naglašavajući impresivan opseg suhozida izvedenog od golemih količina kamena.
Prve sonde otkrile su dio suhozida uz koji se pruža niz gusto zabijenih drvenih pilona – tek fragment složene mreže koja obuhvaća čitavo nalazište. Stručnjaci pretpostavljaju da je riječ o naselju pomorskih zajednica koje su na izdvojenoj morskoj terasi podigle vlastitu infrastrukturu, moguće radi trgovine ili zaštite, no točni razlozi još su nepoznati.
Posljednjih godina na istočnoj obali Jadrana otkriva se sve više sličnih potopljenih neolitičkih objekata, što upućuje na to da su prva jadranska naselja bila snažno usmjerena na more i plovidbu. Istraživanje kod Pašmana tako otvara novo poglavlje u razumijevanju pretpovijesne pomorske tradicije na hrvatskoj obali.