Most preko rijeke Narve, nekoć nazvan „Most prijateljstva”, danas više podsjeća na crtu razdvajanja nego na simbol suradnje. Na estonskoj strani postavljeni su bodljikava žica i betonske protutenkovske blokade, takozvani „zmajevi zubi”, dok su s druge, ruske obale, srednjovjekovne utvrde i dalje nijemi svjedoci sve dubljeg raskola.
„Možda ne bi ni trebalo biti mosta”, kaže Purgel, stanovnik Narve, promatrajući tvrđave koje se nadvijaju jedna nasuprot drugoj. Rat u Ukrajini približava se četvrtoj godini, a u gradu, smještenom 200 kilometara od Tallinna, prevladava tjeskoba. „Svi razmišljamo o onome što će se iduće dogoditi”, dodaje jedna djelatnica gradske vijećnice, obnovljene barokne zgrade iz 17. stoljeća okružene sivim blokovima iz sovjetskog razdoblja.
Od ruske invazije 2022. Estonija je, zajedno s Latvijom i Litvom, ubrzala jačanje obrane: raspoređeni su dodatni vojnici, pojačana je granična infrastruktura i uvedeni novi obvezni rokovi za pričuvu. No sigurnosne mjere dolaze u vrijeme visoke nezaposlenosti i rasta troškova života, što dodatno pritišće Narvu, grad u kojemu je trećina stanovnika ruskih državljana, polovica ima estonske putovnice, a oko 7 000 ljudi ostaje bez državljanstva.
Moskva redovito optužuje Tallinn za diskriminaciju svojih sunarodnjaka. Lokalni aktivist uzvraća: „Nitko nikoga ovdje ne ugnjetava”, tvrdeći da se problemi prije tiču ekonomske neizvjesnosti nego etničkih podjela.
Strah od mogućeg širenja sukoba potpiruju i scenariji poput onoga u knjizi „If Russia Wins: A Scenario”, u kojoj politolog Masala zamišlja ruske postrojbe kako 2028. upadaju u Narvu kako bi otvorile put širem napadu na baltičke države i uzdrmale NATO. Takve projekcije, iako hipotetske, u gradu gdje se svakodnevica mjeri udaljenošću od jedne rijeke odjekuju jače nego drugdje.
Za sada, međutim, život teče u sjeni bodljikave žice. Stanovnici Narve promatraju kako most koji ih je spajao postaje sve čvršći bedem – i nadaju se da nikada neće morati svjedočiti njegovoj konačnoj blokadi.