LNG tanker Arctic Metagaz, izgrađen 2003. s kapacitetom od 138 028 m³, od 3. ožujka nekontrolirano pluta jugoistočno od Malte nakon što ga je u 4.00 ujutro pogodila snažna eksplozija. U trenutku nesreće brod se nalazio oko 150 nautičkih milja od otoka.
• Posada od 30 mornara uspjela se prebaciti u čamce za spašavanje i preuzeli su ih kolege s drugog tankera iz tzv. sjenčane ruske flote. • Moskva je istog dana za napad optužila Ukrajinu, nazvavši ga „činom međunarodnog terorizma i pomorskog piratstva”.
Plutajuća opasnost
Zračne snimke pokazuju 277-metarski brod nagnut na desnu stranu, s dvije velike rupe u oplati i potpuno uništenim drugim spremnikom LNG-a. Ostali odjeljci zasad djeluju strukturalno čitavo, no činjenica da su otvori probijeni s obje strane trupa dodatno zabrinjava promatrače.
Ekološki rizik za cijeli jugozapadni Mediteran
WWF Italija upozorava da se u brodskim tankovima nalazi oko 900 tona dizelskog goriva. Nekontrolirano curenje moglo bi izazvati:
- požare i eksplozije,
- kriogene oblake smrtonosne za morski život,
- dugotrajno onečišćenje mora i zraka,
- potencijalnu kontaminaciju malteških postrojenja za desalinizaciju, ključnih za opskrbu pitkom vodom.
Područje u kojem Arctic Metagaz pluta svrstava se među ekološki najvrjednije zone Sredozemlja, s osjetljivim dubokomorskim ekosustavima i visokom bioraznolikošću.
Brza, ali ograničena reakcija Malte
Malta je aktivirala nacionalni plan za izvanredne pomorske situacije. Agencija Transport Malta angažirala je međunarodnu spasilačku tvrtku, tegljači su u pripravnosti, a Oružane snage Malte nadlijeću tanker. Vlasti razmatraju odvući brod dalje na otvoreno more kako bi spriječile da uđe u malteške teritorijalne vode.
Istodobno Valeta traži hitnu pomoć Europske unije. Malteški ministar prometa upozorio je na praznine u režimu sankcija koje kompliciraju svaku intervenciju na sankcioniranim plovilima te predložio mehanizam koji bi spasilačkim ekipama omogućio djelovanje bez opasnosti od sekundarnih sankcija.
Nova prijetnja: kretanje tankera Jupiter
Stanje se dodatno zaoštrilo 17. ožujka. Drugi sankcionirani tanker, Jupiter, približavao se Arctic Metagazu brzinom od 14,4 čvora, dok je iznad zone kružio izviđački zrakoplov za koji se neslužbeno tvrdi da je povezan s američkim obavještajnim službama. Stručnjaci upozoravaju da bi i najmanji sudar s oštećenim brodom mogao detonirati preostali LNG teret. Istodobno, jaki vjetrovi guraju napušteni brod prema Malti, čineći operaciju spašavanja utrkom s vremenom.
Šire posljedice
Incident s Arctic Metagazom otvara niz pitanja o sigurnosti pomorske plovidbe, nadzoru tzv. sjenčane flote i učinkovitosti postojećih međunarodnih sankcija. Za mediteranske države, ali i Europsku uniju, slučaj predstavlja alarm: kombinacija eksplozivnog tereta, ekološke ranjivosti i pravne sive zone mogla bi prerasti u jednu od najvećih ekoloških katastrofa ovog desetljeća ako se brod uskoro ne osigura.