Nekoliko tjedana nakon što je u eksploziji kod Malte oštećen i napušten, ruski tanker ukapljenog prirodnog plina Arctic Metagaz nastavlja nekontrolirano plutati Sredozemljem. Talijanska služba civilne zaštite potvrdila je kako je brod dug 277 metara ušao u libijsku zonu traganja i spašavanja, čime je operativna odgovornost prešla na libijske vlasti. Rim im je ponudio tehničku i logističku pomoć.
Talijanski koordinacijski centar prati svaku promjenu položaja „sjenovitog” tankera, koji se nalazi pod međunarodnim sankcijama zbog prijevoza ruske nafte. Najveća neposredna prijetnja je moguće ispuštanje tereta ukapljenog plina, iako do sada nije registrirano curenje. Uz preostalu, zasad „neutvrđenu” količinu plina, procjenjuje se da se u tankovima nalazi oko 450 tona teškog ulja i 250 tona dizela.
„S obzirom na prevladavajuće južne vjetrove i morske struje, moglo bi proći četiri do šest dana dok brod ne dosegne libijsku obalu”, izjavio je glasnogovornik talijanske Civilne zaštite Pierfrancesco Demilito na konferenciji za novinare u Rimu.
Napad 3. ožujka, za koji Moskva optužuje ukrajinske pomorske dronove, natjerao je svih 30 članova posade da napuste brod; svi su preživjeli. Kijev se o optužbama nije oglasio. Od tada Arctic Metagaz, dio tzv. ruske "flote u sjeni", plovi bez nadzora i bez pogona.
Zabrinutost zbog mogućeg zagađenja dijele čelnici Italije, Španjolske, Malte, Grčke i Cipra. U zajedničkom pismu Europskoj komisiji zatražili su aktivaciju mehanizma civilne zaštite EU-a, upozorivši na „neposredan i ozbiljan rizik” velike ekološke katastrofe i na šire opasnosti što ih predstavljaju brodovi koji djeluju izvan međunarodnih standarda.
Iako u blizini trenutno nema naftnih platformi koje bi tanker mogao udariti, stručnjaci upozoravaju da bi i minimalno curenje tereta moglo imati dugoročne posljedice za morski ekosustav istočnog Sredozemlja. Europski centri za nadzor zagađenja spremni su, kažu, intervenirati ako Trablus zatraži pomoć, no vrijeme istječe dok se brod bez posade približava afričkoj obali.