Najveći poznati ledeni brijeg na svijetu, označen kao A23a, dramatično se smanjuje nakon što se početkom proljeća na južnoj hemisferi raspao u nekoliko golemih komada, pokazuju nova promatranja Britanskog antarktičkog instituta.
• Nekadašnja površina: 3 672 km² i gotovo milijarda tona leda
• Sadašnja površina: približno 1 700 km² – više od upola manje
• Novo „prvo mjesto” preuzima ledenjak D15a sa oko 3 000 km²
Oceanograf Andrew Meijers upozorava da će se A23a „nastaviti lomiti u danima i tjednima koji dolaze”, jer ga s toplijim morem razaraju valovi i rastuće temperature. Ledene gromade ubrzo će postati premale da bi ih sateliti mogli pratiti.
A23a se odvojio od ledene ploče Filchner–Ronne još 1986. godine, a ove je zime bio nasukan u blizini Južne Georgije. Znanstvenici s istraživačkog broda RRS Sir David Attenborough tada su prikupili uzorke koji se sada analiziraju u Ujedinjenom Kraljevstvu.
„Nasukavanje i masovno ispuštanje hladne, slatke vode vjerojatno su snažno utjecali na život na morskom dnu i u površinskim slojevima”, naglašava stručnjak BAS-a. Dodaje da bi, zbog ubrzanog zagrijavanja planeta, slični divovski brijegovi u području Južne Georgije mogli postati sve češća pojava.
Raspad golemog ledenjaka nova je ilustracija „zabrinjavajućih procesa” koje na Antarktici pokreće ljudski doprinos klimatskim promjenama i koji u konačnici mogu ubrzati porast razine mora.
Istodobno se u Sjedinjenim Državama povela polemika oko nedavno objavljenog vladinog izvješća o klimi. Oko 80 američkih znanstvenika prosvjedovalo je, tvrdeći da je dokument pun metodoloških propusta, manipulacija i pozivanja na diskreditirana istraživanja te da dovodi u pitanje općeprihvaćene znanstvene zaključke o ekstremnim vremenskim pojavama i štetnim učincima emisija CO₂. U zajedničkom priopćenju nazvali su ga „parodijom znanosti”.
Upozorenja s Antarktike i kritike stručnjaka ponovno stavljaju u prvi plan hitnost smanjivanja emisija stakleničkih plinova kako bi se ublažile posljedice već vidljivih klimatskih promjena.