Mladi odrasli rođeni s prijelaza stoljeća suočavaju se s primjetno većim rizikom od ozbiljnih mentalnih teškoća, pokazuju novi podaci Kanadskog liječničkog udruženja (ICES).
Prema analizi zdravstvenih kartona 12,2 milijuna stanovnika Ontarija rođenih između 1960. i 2009. godine, broj novo dijagnosticiranih „psihotičnih poremećaja” – krovnog pojma koji obuhvaća stanja poput shizofrenije i akutnih psihoza – neprestano raste među najmlađim dobnim skupinama.
„Između 1997. i 2023. godine, godišnja incidencija psihotičnih poremećaja porasla je za 60 posto među osobama u dobi od 14 do 20 godina”, navodi ICES.
Još je izraženiji raskorak kada se usporede različite generacije:
- Osobe rođene od 2000. do 2004. godine imaju 70 posto veću stopu novopostavljenih dijagnoza od onih rođenih između 1975. i 1979.
- Generacija rođena između 1990. i 1994. bilježi 37,5 posto veći rizik u usporedbi s istom referentnom skupinom.
U izvješću se ne ulazi u razloge takvog porasta, no autori ističu da je trend „konzistentan i statistički značajan” kroz više od dva desetljeća praćenja.
ICES istodobno upozorava da rani početak psihoza nosi dugoročan teret za pojedinca i zdravstveni sustav te poziva na pojačano ulaganje u prevenciju, rano otkrivanje i skrb za adolescente i mlade odrasle.
Iako se u javnom diskursu često govori o boljoj detekciji mentalnih bolesti, kanadski istraživački tim napominje da golemi skokovi u incidenciji premašuju ono što bi sama poboljšana dijagnostika mogla objasniti. Stoga apeliraju na daljnja istraživanja koja bi utvrdila utjecaj čimbenika poput urbanizacije, stresa, zlouporabe psihoaktivnih tvari i genetske predispozicije.
Zdravstvene vlasti u Ontariju zasad nisu reagirale službenim mjerama, no stručnjaci ICES-a zaključuju da „bez odlučne akcije, zdravstveni sustav riskira dodatno opterećenje dok generacija rođena oko 2000. ulazi u osjetljive godine rane odrasle dobi”.