Na mjestu pogibije Ante Buljana u Biteliću i ove je godine održana komemoracija za jedinu žrtvu akcije spašavanja brane Peruća.
Prvi vijenac položila je njegova majka Nediljka Buljan uz sinove Dražena i Zdravka. Počast su zatim odali izaslanici državnog vrha – brigadir Ivan Kotromanović u ime predsjednika Zorana Milanovića, predstavnici Vlade i Sabora, Splitsko-dalmatinske županije, gradova i općina cetinskoga kraja te brojnih veteranskih udruga. Molitvu je predvodio don Josip Bečić.
„Odajući počast Anti Buljanu odajemo je svim herojima koji su dali živote za Hrvatsku, ali i onima koji su spašavali branu rizikujući vlastite”, poručio je županijski pročelnik Damir Gabrić. Načelnik Hrvaca Dinko Bošnjak zahvalio je okupljenima i naglasio važnost prenošenja uspomene na mlađe naraštaje.
Što se dogodilo 28. siječnja 1993.
• Srpske postrojbe detonirale su 32 tone eksploziva u kontrolnoj galeriji brane Peruća, pokušavši izazvati vodni val od procijenjenih 450 milijuna kubika koji bi prema Omišu ugrozio više od 20 000 ljudi.
• Dan ranije, ne sluteći da je brana zauzeta, Ante Buljan prišao je objektu tražeći pripadnike UN-ovih snaga iz Kenije. Srpski vojnici otvorili su vatru i usmrtili ga.
• Zahvaljujući ranije sniženom vodostaju – britanski časnik Mark Nicholas Gray spustio je preljev 4,5 metra u kolovozu 1992. – konstrukcija je izdržala, a kobni vodeni val izostao.
• Inženjerija Hrvatske vojske, stručnjaci HEP-a i lokalne vlasti odmah su krenuli u hitne radove te spriječili urušavanje oštećene brane.
Protunapad i oslobađanje naselja
Pukovnik u miru Zoran Smoljo prisjetio se da su izviđači 16. domobranske pukovnije uoči eksplozije primijetili motoriziranu kolonu agresora:
„Otvorili smo topničku vatru i zaustavili ih, a nakon detonacije bez čekanja zapovijedi oslobodili Hrvace, Satrić, Potravlje i Maljkovo.”
Bitka informacije
U prvim satima nakon eksplozije vladao je informacijski mrak. Državni vrh privremeno je zabranio objavljivanje vijesti, no zapovjednik obrane brane, general Ante Roso, odlučio je drukčije: „Ovdje je rat – neka svijet vidi što su učinili.” Novinari su ubrzo obišli razoreni betonski div, a slika golemog kratera obišla je zemlju.
Naslijeđe hrabrosti
Peruća je ostala stajati, a njezino spašavanje ušlo je u povijest Domovinskog rata kao primjer odlučnosti inženjerije i boraca. Ante Buljan, čije je ime uklesano u spomen-obilježje uz Cetinu, simbol je tih dana: žrtva koja je, kako je na komemoraciji rekla njegova majka, „sačuvala živote tisuća”.
