Studenti i stručnjaci Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru ovog su proljeća otvorili novo arheološko poglavlje na gradini Venac, smještenoj na Ljubačkoj Kosi nedaleko od Zadra. Premda je nekropola uz utvrdu djelomično istražena 2009. i 2010. godine, sama je gradina do sada ostajala arheološka nepoznanica.
Prvi rezultati iznenadili su i iskusne terence: odmah uz monumentalni južni zemljani bedem otkriven je dobro očuvan stambeni objekt koji pripada najmlađem sloju naseljavanja. Donji je dio kuće građen od velikih, okomito postavljenih kamenih blokova, dok je gornja konstrukcija bila od organskog materijala koji se nije sačuvao. Južni zid odaje kasniju intervenciju – manji kamen povezan je ulomcima amfora, tegula i opeke, bez žbuke, što upućuje na improvizirani popravak.
Analiza nalaza datira život kuće od 2. i 1. stoljeća prije Krista do prvih desetljeća 1. stoljeća nakon Krista. Prestanak njezine uporabe poklapa se s krajem vladavine cara Augusta, kada, čini se, zamire i cijelo liburnsko naselje.
Bogata pokretna građa – raznolika stolna, kuhinjska i skladišna keramika, kosti životinja, školjke, žrvnjevi te metalni predmeti – otkriva detalje svakodnevice prastanovnika i njihovu povezanost s trgovinskim mrežama helenističkog i ranorimskog razdoblja.
Paralelno s radom na kući, nastavljena je i analiza ranije istraženih grobova nekropole. Tri središnja tumula i kasnije dograđeni grobovi na ravnom datirani su radiokarbonskim metodama u rasponu od kraja 11. do kraja 6., odnosno početka 5. stoljeća prije Krista, potvrđujući dug kontinuitet ukopavanja na Venacu.
Iako je kampanja tek započela, najnoviji pronalasci već mijenjaju sliku o gustoći naseljenosti i trgovačkim vezama liburnske obale uoči rimskog osvajanja. Terenski radovi nastavit će se tijekom ljeta, a dodatne analize trebale bi rasvijetliti kako su se Liburni prilagođavali političkim i gospodarskim mijenama kasnog helenizma i ranog principata.