Na putničkom katamaranu TP Linea Anastazija, usidrenom u gradskoj luci Zadar, predstavljena je knjiga „Hrvatski otoci – uvod u nesologiju“. Znanstveno izdanje nastalo je na temeljima engleske publikacije „The Notion of Near Islands – The Croatian Archipelago“ iz 2020. i okuplja 13 autora, među kojima je 11 hrvatskih stručnjaka.
Urednik dr. sc. Nenad Starc podsjetio je da otoci zauzimaju pet posto svjetskog kopna te da na njima živi gotovo četvrtina čovječanstva: „Ako je otok izvan infrastrukturnih, prometnih i ekonomskih tokova, može biti blizu obale, a da bude insulariziran, dok onaj udaljeniji može biti deinsulariziran.“ Pojasnio je i pojam nesologije – nove discipline koja se bavi „otočnošću kao takvom“.
Recenzent prof. dr. sc. Aleksandar Lukić knjigu opisuje kao „prvu otočku čitanku“, ističući tri glavne niti koje je povezuju: migracije, otočni identitet i razvoj. Među studijama slučaja nalaze se Hvar, Susak i Olib, ali se analiziraju i širi obrasci na svim hrvatskim otocima.
Prof. dr. sc. Tea Čuka, autorica jednoga od priloga i predsjednica Komisije za otoke pri International Geographical Union, naglasila je da službena statistika bilježi oko 120 000 stanovnika u 321 otočnom naselju te čak pozitivnu migracijsku bilancu, no terenski podaci govore o „administrativnom doseljavanju“ motiviranom različitim pogodnostima.
Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, suautor knjige, podsjetio je na pionirski rad profesora Vladimira Skračića i Damira Magaša u istraživanju otočnih tema te upozorio na promjenu u obrascima povezanosti: nekadašnji brod Rava plovio je do pet sati između Dugog otoka, Iža, Rave i Zadra, dok je danas „iščezla međusobna povezanost otoka“ zbog bržih veza s kopnom.
Faričić je pritom poručio kako se kroz Integralni teritorijalni program ulaže u podizanje kvalitete života na otocima, ali i kako je potrebna dublja strateška promjena: „Hrvatska bi se trebala ne samo deklarirati, nego i živjeti kao pomorska zemlja… Neka ova knjiga bude zalog budućnosti otoka, života s otokom, od otoka, ali i za otok.“
Predstavljanje na katamaranu simbolično je podsjetilo na ključnu ulogu prometa u svakodnevici otočana – jednu od tema koje nova „otočna čitanka“ detaljno razmatra, otvarajući prostor za daljnji dijalog o održivom razvoju hrvatskog arhipelaga.