Posmrtni ostatci petorice muškaraca ekshumirani su krajem rujna na brijegu Hrženik, svega nekoliko kilometara od Krašića. Ministarstvo hrvatskih branitelja priopćilo je da su žrtve imale vezane ruke, prostrijelne ozljede glave te višestruke rane na trupu, a uz kosture je pronađen veći broj čahura. Dvije su osobe bile stare između 20 i 30 godina, još dvije između 40 i 45, dok je jedan mladić imao manje od 20 godina.
Speleolog Mladen Kuka, koji je 1989. otkrio jamu Jazovku i desetljećima istražuje lokacije stradanja iz Drugoga svjetskoga rata, povezuje ovu grobnicu s borbama za Krašić početkom siječnja 1943. godine. „Hrženik je u vrijeme bitke za Krašić bio jedan od punktova oko kojih su se vodile najžešće borbe početkom siječnja 1943. između partizana i hrvatske vojske”, podsjetio je Kuka, istaknuvši da je partizanski odmazda nakon pada mjesta bila „žestoka” zbog velikih gubitaka koje su pretrpjeli.
Povjesničari i lokalni istraživači podsjećaju da je prva skupina žrtava Jazovke — oko dvjesto branitelja Krašića — u jamu bačena upravo u siječnju 1943. godine. S brijega Hrženik i danas se pruža pogled na kapelu sv. Ivana Krstitelja iz 18. stoljeća oko koje su tada bili ukopani obrambeni rovovi. Pretpostavlja se da su ubijeni vojnici dijelom zatrpani u tim rovovima, a neki možda i odvedeni do Jazovke.
Iza kapele je podignut spomen-križ s natpisom „Poginulima i nestalima bez suda od 1941. do 1946., žrtvama komunističkoga terora”, na kojem se nalazi 81 ime, među njima i sedam žena. Godinama nakon rata Stjepan Cipurić, lokalni rodoljub i nekadašnji politički zatvorenik, rasporedio je po padini kamene blokove s malim metalnim križevima, čuvajući sjećanje na nestale sumještane.
Mještanin Josip Penić upozorava da brdo možda skriva još neotkrivene grobnice. „Zastrašujuće je zapravo koliko je u našem kraju u tom ratu ubijeno ljudi”, kaže Penić, podsjećajući da brijeg u ratnim i poratnim godinama nije bio pošumljen. Borovi su, prema njegovu sjećanju, zasađeni tek sedamdesetih; sadnja crnogorice smatrala se tada provjerenim načinom da se prikriju stratišta, jer korijenje i lužine ubrzavaju raspad kostiju.
Stručnjaci Ministarstva hrvatskih branitelja nastavit će terenska ispitivanja kako bi ustanovili postoje li na Hrženiku i okolnim lokacijama dodatne masovne grobnice. Nakon dovršetka antropoloških i forenzičkih analiza pokrenut će se proces identifikacije žrtava te dostojan pokop, a lokalna zajednica nada se da će otkrivanje istine napokon donijeti mir obiteljima stradalih.