Na današnji dan 1799. francuski vojni inženjer Pierre-François Bouchard, sudjelujući u Napoleonovoj egipatskoj kampanji, pronašao je nedaleko od grada Rosette (danas Rashid) tamni blok granodiorita koji će promijeniti razumijevanje drevnog Egipta.
Na steli, kasnije nazvanoj kamen iz Rosette, uklesan je dekret kralja Ptolemeja V. Epifana iz 196. g. pr. Kr. u tri pisma i jezika: staroegipatskim hijeroglifima, demotskim pismom i starogrčkim. Ta je trostruka verzija omogućila lingvistima da usporede znakove i, prvi put u modernom dobu, krenu prema dešifriranju hijeroglifa.
Francuzi su artefakt otkrili ugrađen u zidove mamelučke utvrde Julien, no nakon poraza kod Aleksandrije 1801. kamen je, u skladu s kapitulacijom, prebačen u London. Ondje je gotovo neprekidno izložen u Britanskom muzeju te je i danas najposjećeniji predmet te ustanove.
Prvi prijevod grčkog dijela teksta objavljen je 1803., a ključni proboj uslijedio je 1822., kada je francuski filolog Jean-François Champollion u Parizu objavio da je uspio povezati hijeroglifsku i demotsku verziju s grčkom, otvorivši put sustavnom čitanju staroegipatskih spisa.
Kamen iz Rosette ostaje jedan od najznačajnijih arheoloških nalaza svih vremena, simbol razbijanja jezične šifre i početak moderne egiptologije.