Studentica eksperimentalne biologije Vanja (27) iz Slavonije već kroji planove za preseljenje u Dansku. Tri godine rada ondje donijele bi joj pravo na mirovinu, bogatiji životopis i, nada se, uvjet za povratak u Hrvatsku tek kad „bude imala šanse posjedovati nekakvu nekretninu za život”. U Zagrebu, gdje trenutno studira i povremeno zarađuje u udrugama i klubovima, ne vidi dugoročnu perspektivu: plaće u državnom sektoru skromne su, a tržište rada usko.
Slično razmišlja i Ante (pseudonim), građevinski radnik koji se s partnericom medicinarkom prije četiri i pol godine odselio u Njemačku. Povratak razmatraju, no visoke cijene nekretnina i niske plaće u domovini zaustavljaju ih: „Još nemamo pojma kako bismo riješili stambeno pitanje u Hrvatskoj, a želimo uskoro i djecu.”
Dvojbe ovih mladih ljudi potvrđuju brojke. Studija zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija pokazuje da čak 72 % građana između 18 i 30 godina želi napustiti Hrvatsku. Među najčešćim razlozima navode se:
• nedostatak bolje plaćenih poslova; • neriješeno stambeno pitanje i skok cijena stanova; • korupcija i nepotizam; • konzervativnost društva i manjak kulturnih sadržaja.
Sociolog Krešimir Krolo sa Sveučilišta u Zadru ističe da mladi „u hrvatskom društvu ne vide meritokratska načela, nego stranačku ili obiteljsku pripadnost”. Uz to, dodaje, ponuda radnih mjesta u privatnom sektoru je nerazvijena, posebice za visokoobrazovane: „Osim visokokvalificiranih, odlaze i niže kvalificirani radnici.”
Turizam – lokomotiva koja gura mlade van
Turizam trenutačno donosi najveći gospodarski rast, ali, upozorava Krolo, riječ je o „jednodimenzionalnoj industriji” koja otvara mahom slabo plaćena i nekvalificirana radna mjesta te podiže cijene nekretnina. „Dokle god država petinu svog proračuna temelji na prihodima iz turizma, razlike će rasti, a odljev mladih vjerojatno će se povećavati”, zaključuje.
Ad hoc demografske mjere – „prazne geste”
Vladine demografske inicijative, poput jednokratnih potpora za obitelji, prema Krolu nisu dovoljne: „Demografske mjere su, u najboljem slučaju, zakrpe na postojeće strukturne probleme. Potrebni su ozbiljni transformativni programi i politička volja.”
Blagi pad iseljavanja u Njemačku 2023. – slučajna pauza?
Njemačka je 2023. prvi put zabilježila nekoliko tisuća više odseljenih nego doseljenih hrvatskih državljana, no sugovornici to tumače krizom koja trenutno pogađa i razvijenije zemlje, a ne poboljšanjem stanja u Hrvatskoj. Vanja, Ante i statistike Instituta stoga poručuju: ambicija za odlaskom ostaje jaka dok se strukturni problemi ne riješe u zemlji.
