ATHENA – Usprkos smrtonosnoj željezničkoj nesreći, špijunskim aferama i optužbama za korupciju, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis i dalje uvjerljivo vodi u anketama. Prema Politicovom „Poll of Polls”, njegova Nova demokracija ima oko 30 posto potpore, dok se čak 11 manjih stranaka bori daleko ispod tog praga.
Prosvjedi, ali bez političke koristi
Obljetnica sudara vlakova u Tempi-ju, u kojemu je 2023. poginulo 57 ljudi, izvela je u veljači stotine tisuća ljudi na ulice. Organizatorica Despoina Koutsoumpa ističe da su okupljanja uspjela upravo zato što nisu bila stranački obojena: „People spontaneously responded to a call from the victims’ relatives in just two days.” Ipak, masovni bijes nije se pretvorio u glasove za oporbu.
Rascjepkana oporba
Ankete pokazuju da se za drugo mjesto bore socijalistički Pasok i lijevi Syriza, dok krajnje desni Greek Solution i populistički Course of Freedom skupljaju nezadovoljnike. Voditeljica potonjeg pokreta Zoe Konstantopoulou, odvjetnica dijela obitelji žrtava, fokusirala je kampanju isključivo na rasvjetljavanje željezničke tragedije i privlači „razočarane i nekonvencionalne birače”.
S lijeve strane spektra pozivaju na veliku koaliciju nalik francuskoj Novoj narodnoj fronti, no šanse za ujedinjenje zasad su minimalne. Samo iz redova bivših članova Syrize već je niknulo čak šest novih stranaka.
Kriza povjerenja u institucije
Afera s Predatorom, u kojoj je špijunski softver pronađen na telefonima političara i novinara, zatim istrage europskih tužitelja o zlouporabi EU sredstava te sumnje u prikrivenu stranačku propagandu dodatno su poljuljale vjeru građana u sustav. Gotovo tri četvrtine Grka uvjereno je da vlast pokušava zataškati odgovornost za sudar vlakova.
„We have a political environment in flux, a whole system in transition,” upozorava politolog Costas Eleftheriou. Po njemu, Nova demokracija jest uzdrmana, ali je oporba „potpuno fragmentirana”, pa birači „ne znaju kome dati glas”.
Unutarnje trzavice u Novoj demokraciji
Iako planira tražiti treći mandat, Mitsotakis se suočava s rastućim protivljenjem u vlastitoj stranci. Mediji kao moguće nasljednike spominju ministra obrane Nikosa Dendiasa te zamjenika premijera Kostisa Hatzidakisa, a kruže i glasine da bi bivši premijer Antonis Samaras mogao pokrenuti novu desnu stranku.
Strategija pomaka udesno već se nazire: nakon što je bivši krajnje desni aktivist Makis Voridis preuzeo resor migracija, vlada zaoštrava migracijsku politiku, a za predsjednika države izabran je stranački kadar umjesto tradicionalnog konsenzualnog kandidata iz oporbe.
„Pitanje je može li nekonzervativni politički prostor uvjeriti građane da se stvari mogu voditi drugačije i pravednije”, zaključuje analitičar Angelos Seriatos. Do izbora su, međutim, još približno dvije godine – dovoljno vremena da netko kapitalizira golemo nezadovoljstvo, ali zasad ga nitko ne uspijeva uobličiti u uvjerljivu političku alternativu.