Najkasnije do kraja godine obrtnici koji rade u paušalnom režimu mogli bi prijeći na sustav PDV-a tek nakon 100 tisuća eura prometa, umjesto dosadašnjih 60 tisuća. Neslužbene informacije iz Ministarstva gospodarstva govore da će taj potez biti dio šireg paketa zakonskih izmjena kojima Vlada želi rasteretiti male poduzetnike, ali i postupno ukinuti skupe energetske subvencije.
Subvencije za struju, plin i toplanu država financira već pet godina. Analize pokazuju da mala i srednja poduzeća istodobno drže oko 250 milijuna eura viška kapitala – gotovo jednaku svotu koju godišnje dobivaju kroz subvencije. Udjel energije u ukupnom trošku tih tvrtki kreće se između 10 i 15 posto, a riječ je ponajviše o restoranima, frizerskim salonima i sličnim djelatnostima.
Ministarstvo stoga razmatra selektivno povlačenje potpora: pomoć bi zadržale samo najugroženije skupine građana i tvrtki. Ako bi se potpore potpuno ukinule, prosječni račun kućanstva porastao bi otprilike 100 eura za struju i 85 eura za plin. Kako će konačno izgledati novi model, bit će poznato do kraja mjeseca.
Hladno pivo samo uz dozvolu grada
Do kraja godine trebao bi se izmijeniti i Zakon o trgovini kako bi gradovi i općine dobili ovlast ograničiti prodaju rashlađenih alkoholnih pića. Trgovci, kiosci pa čak i benzinske postaje morat će ishoditi posebnu dozvolu lokalne samouprave, koja će moći odrediti i vremenski okvir prodaje.
„Neće više središta gradova izgledati kako sad znaju izgledati noću zbog pijančevanja”, poručuju iz Ministarstva, uspoređujući mjeru s praksom nekih europskih skijališta gdje alkohol nije dostupan na kioscima ni postajama goriva.
Kazne i nagrade za fasade i izolaciju
Velike promjene spremaju se i za stambene zgrade. Plan je uvesti sustav „kupnje i prodaje” emisijskih prava sličan onome koji već koriste industrijske tvrtke. Energetski učinkovite zgrade mogle bi prodavati svoj „višak” onima koje troše više, dok bi neučinkoviti objekti plaćali penale. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pritom bi pojačao poticaje za obnovu fasada i izolacija, uz poruku da je „najbolja energija ona koja se uštedi”.
Još izmjena zakona i lov na investitore
Uz navedene promjene, resor privodi kraju i novi Zakon o javnoj nabavi, prilagodbe tržišta električne energije europskim praksama te propise o zbrinjavanju radioaktivnog otpada, što Hrvatsku čeka 2028. godine.
Što se investitora tiče, iz Ministarstva ističu individualan pristup: „Vrata su im otvorena, nastojat ćemo dovesti što više projekata u Hrvatsku i potaknuti bolje plaće.”