Njemačkim su portalima ovih dana zavladali bombastični naslovi koji najavljuju „zimu stoljeća” 2025./2026., sa snijegom do koljena i arktičkim temperaturnim minusima. Stručnjaci, međutim, podvlače – zasad nema nikakvih ozbiljnih pokazatelja da će se takav scenarij i dogoditi.
Privatne meteorološke službe i pojedini mediji posežu za modelima kako bi proizveli naslove koji garantiraju klikove. „Kod takozvanog clickbaitinga ponekad se zanemari dužnost pažljivog postupanja s informacijama”, upozorava Lothar Bock iz Državnog meteorološkog zavoda (DWD) u Münchenu.
Povod za najnovije nagađanje jest mogućnost slabijeg polarnog vrtloga iznad Arktika ove zime. Slab vrtlog teoretski može dopustiti hladnom zraku da se „prelije” prema Europi, no to nije pravilo niti se veza s ekstremnom hladnoćom dosad potvrdila, ističe meteorolog Martin Gudd iz centra za vremensku ekspertizu ARD-a. „Jer slab polarni vrtlog zapravo znači da Arktik više nije toliko hladan kao prije”, pojašnjava on.
Karsten Schwanke podsjeća da za sezonu 2025./2026. nitko ne može dati pouzdanu prognozu: „Ne znamo.” Bock dodaje da je u listopadu govoriti o „zimi stoljeća” – isključivo špekulacija.
Koliko je uopće moguće pogledati u budućnost? Tri dana unaprijed prognoze su, prema Bocku, „relativno dobre”, a u stabilnim prilikama mogu vrijediti do deset dana. Sve preko toga ulazi u zonu velike neizvjesnosti, premda je točnost ipak bolja nego prije pola stoljeća.
Statistika kaže da se prava „zima stoljeća” pojavi otprilike jednom u sto godina – posljednji put 1962./1963., kada su u Njemačkoj led i snijeg paralizirali infrastrukturu i odnijeli mnoge živote. Stručnjaci danas procjenjuju da je vjerojatnost ponavljanja tako ekstremne zime u bliskoj budućnosti vrlo mala.
Zaključak meteorologa jasan je: prije nego što pristanemo na dramatične naslove, valja se prisjetiti da se pouzdanost vremenskih modela naglo topi čim se odmaknemo više od desetak dana u budućnost.