Globalna zdravstvena prijetnja zvana metabolička steatotična bolest jetre (MASLD), ranije poznata kao nealkoholna masna bolest jetre, ubrzano se širi i već sada pogađa oko 1,3 milijarde ljudi – otprilike svaku šestu osobu na planetu.
Nova analiza Studije o globalnom teretu bolesti, ozljeda i čimbenika rizika (GBD), objavljena u stručnom časopisu Lancet Gastroenterology & Hepatology i provedena pod vodstvom Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja Sveučilišta Washington, upozorava da će do 2050. godine broj oboljelih narasti na čak 1,8 milijardi. Riječ je o skoku od 42 % u odnosu na 2023. te o ukupnom povećanju od 143 % u posljednja tri desetljeća.
Ključni nalazi istraživanja • Ukupna stopa prevalencije u 2023. dosegla je 14 429 slučajeva na 100 000 stanovnika – 29 % više nego 1990. • Povišeni šećer u krvi najveći je globalni pokretač MASLD-a, a slijede visoki indeks tjelesne mase i pušenje. • Bolest je češća kod muškaraca, s vrhuncem prevalencije u dobi 80–84 godine, no najveći broj oboljelih nalazi se među muškarcima od 35 do 39 i ženama od 55 do 59 godina. • Sjeverna Afrika i Bliski istok bilježe najviše stope, dok su u razdoblju 1990.–2023. najizraženiji skokovi zabilježeni u Britaniji (+33 %), Australiji (+30 %) i Sjedinjenim Državama (+22 %).
Napredak terapija, ali rastući rizik Iako broj slučajeva stalno raste, ukupni teret bolesti – mjerljiv godinama života izgubljenim zbog invaliditeta ili smrti – zasad ostaje stabilan. Autori to pripisuju boljoj dijagnostici, skrbi i liječenju, koji pacijentima omogućuju dulji i kvalitetniji život. No istodobno upozoravaju da sve više ljudi ulazi u ranu fazu bolesti, što povećava izglednu pojavu teških komplikacija poput ciroze ili karcinoma jetre u budućnosti.
Tihi simptomi, jasni okidači MASLD je čvrsto povezan s prekomjernom tjelesnom težinom, šećernom bolešću tipa 2 i nezdravim životnim navikama. Često prolazi nezapaženo jer ne izaziva očite tegobe; kada se simptomi ipak pojave, obično uključuju izražen umor, opću slabost i bol ili nelagodu ispod desnog rebrenog luka.
Poziv na hitno djelovanje Znanstvenici ističu da bolest sve češće pogađa mlađe odrasle osobe te zahtijeva hitno prepoznavanje kao globalni prioritet javnog zdravlja. Preporučuju ciljane politike, kampanje za osvještavanje i intervencije koje potiču zdravu prehranu, smanjenje tjelesne mase i kontrolu razine šećera u krvi. Bez takvih mjera, upozoravaju, svijet ulazi u eru u kojoj će gotovo dvije milijarde ljudi živjeti s tihom, ali potencijalno pogubnom bolešću jetre.