PEKING – Njemački kancelar Friedrich Merz prvi je put otputovao u Kinu s jasnom porukom: gospodarska razmjena ostaje prioritet, ali uz uvjet „pravednije suradnje i otvorene komunikacije”. Na početku posjeta primio ga je premijer Li Qiang, koji je uzvratio pozivom na zajedničku obranu multilateralizma i slobodne trgovine.
„Imamo vrlo konkretne zabrinutosti u vezi s našom suradnjom, koju želimo unaprijediti i učiniti pravednijom”, poručio je Merz u Velikoj dvorani naroda. Njemačka je prošle godine zabilježila najveći trgovinski manjak s Kinom dosad, a raste i pritisak domaće industrije izložene snažnoj kineskoj konkurenciji.
Li je istaknuo da bi „Kina i Njemačka, kao dva najveća svjetska gospodarstva i važne zemlje s velikim utjecajem, trebale ojačati povjerenje u suradnju” te zajednički „graditi pravedniji i pošteniji sustav globalnog upravljanja”. Peking se pritom pokušava pozicionirati kao stabilan partner u vrijeme kada američki protekcionizam trese globalno tržište.
Delegacija od trideset njemačkih tvrtki – među njima Volkswagen i BMW – prati kancelara. Upravo automobilski divovi osjećaju najveći pritisak zbog sve konkurentnijih kineskih proizvođača električnih vozila, što u Berlinu potiče rasprave o mogućim zaštitnim mjerama.
Europska komisija je na nedavnom saslušanju upozorila na „ubrzanje zabrinjavajućih trendova” u kinesko-europskoj trgovini: dominaciju Pekinga u ključnim sektorima, rastuću neravnotežu razmjene i pad tržišnog udjela europskih kompanija na kineskom tržištu. Analitičari podsjećaju da je njemačko gospodarstvo, oslonjeno na izvoz industrijskih proizvoda, osobito ranjivo.
Za Kinu se, međutim, okolnosti također mijenjaju. Usporavanje domaće potražnje i proizvodni višak guraju kineske tvrtke prema inozemstvu. Državni mediji prije Merzova dolaska naglašavali su „obostranu korist” inovacijskog zamaha Kine za njemačke centre razvoja, dok su poslovni krugovi predstavljeni kao protuteža političkim pozivima na „smanjivanje rizika”.
Ishodi razgovora Merza i Lija mogli bi odrediti ton odnosa Europske unije i Kine u nadolazećim mjesecima. Dok Berlin traži uvjeravanja o jednakom pristupu tržištu i zaštiti intelektualnog vlasništva, Peking signalizira spremnost na daljnje otvaranje – ali bez odustajanja od statusa vodeće industrijske sile.
Za sada je jasno samo to da su interesi duboko isprepleteni. Njemačke tvrtke i dalje vide golemo kinesko tržište kao ključ mogućeg rasta, a Kina snažnog europskog partnera kao osiguranje protiv globalnih trgovinskih lomova. Koliko će taj brak ostati uravnotežen, ovisit će, poručio je Merz, o „pravednim pravilima” – i spremnosti Pekinga da ih provede u praksi.
