Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša priznao je u razgovoru za HRT da nastupi hrvatskih sportaša na posljednjim Zimskim olimpijskim igrama „nisu nešto s čime možemo biti previše zadovoljni”, ali naglašava da oni odražavaju stvarno stanje domaće sportske infrastrukture.
Mateša je izdvojio nekoliko ključnih ograničenja:
- brzoklizačice treniraju u Nizozemskoj jer Hrvatska nema ni jednu stazu za to sport;
- biatlonci se najčešće pripremaju na Pokljuki u Sloveniji zbog izostanka domaće biatlonske staze;
- nordijski skijaši „se snalaze” bez specifičnih uvjeta;
- alpsko skijanje ostaje jedina ozbiljnija zimska disciplina, no rezultati Filipa Zubčića, Zrinke Ljutić i ostalih prate skromnu sezonu u Svjetskom kupu.
„Ako gledate da naše brzoklizačice treniraju u Nizozemskoj, da mi nemamo nijednu stazu na kojoj se može trenirati brzo klizanje, da naši biatlonci treniraju najčešće na Pokljuki jer mi nemamo odgovarajuću biatlonsku stazu, nordijci se snalaze, ostaje nam alpsko skijanje… za mene osobno nije neko veliko iznenađenje”, rekao je.
Posljednje hrvatsko odličje na ZOI-ju datira još iz Sočija 2014., kada je Ivica Kostelić osvojio srebro u superkombinaciji. Mateša priznaje da je to „veliki post”, ali vjeruje da će se medalja ponovno dogoditi: „Za nas je, za jednu tako malu zemlju, bez zapravo ozbiljne infrastrukture za zimske sportove, već to što smo tamo i što možemo govoriti o prilikama za odličja — po meni je velika stvar.”
Među trenucima koji su mu obilježili Igre izdvojio je težak pad Lindsey Vonn te sjajne nastupe Federice Brignone i Johannesa Klaeba. „Najviše mi se urezalo u sjećanje pad Lindsey Vonn… to je sve potreslo i stavilo fokus od sportskog dijela na onaj ljudski”, zaključio je Mateša.