Splitska park-šuma Marjan suočava se s ubrzanim klimatskim promjenama i neumjerenom bespravnom gradnjom, upozorili su sudionici tribine „Marjan između devastacije i klimatskih promjena: Poziv na akciju“ održane u Splitu u organizaciji stranke Centar.
Dr. sc. Iva Vrdoljak sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Splitu podsjetila je da se „Mediteran i Jadran zagrijavaju više od 20 posto brže od globalnog prosjeka“, što već rezultira češćim toplinskim valovima, sušama, bujičnim oborinama i obalnim poplavama. Zbog toga smatra nužnim „pravovremeno prilagoditi infrastrukturu, obalna područja i urbanu vegetaciju“ te razvijati regionalne klimatske modele visoke rezolucije.
Doc. dr. sc. Marin Vojković (PMF) naglasio je važnost šumskog pojasa za ublažavanje urbanih toplinskih otoka i zagađenja zraka. „Moramo se prilagoditi da bismo na vrijeme odgovorili na promjene koje dolaze“, rekao je, podsjetivši da će buduće upravljanje šumama ovisiti o tome koje će biljne vrste moći preživjeti u toplijoj klimi.
Podvodni biološki alarm
Ispod površine mora, promjene su jednako brze. Istraživač podmorja i gradski vijećnik Centra Petar Ugarković nedavno je uz Marjan otkrio vrstu morskog puža podrijetlom iz Crvenog mora, prvi put službeno potvrđenu za Jadran. „Podmorje Marjana nije samo prostor za rekreaciju, nego živi ekosustav koji se brzo mijenja“, upozorio je, pozvavši na sustavna istraživanja i uključivanje javnosti u očuvanje morskog okoliša.
Bespravne vile i ranjene krošnje
Na površini, najveću opasnost predstavlja čovjek. Predsjednik Društva Marjan Srđan Marinić podsjetio je da je prošlogodišnja oluja srušila više od 4 000 stabala, a potpun oporavak šumskog fonda trajat će dva desetljeća. No prirodne katastrofe, kaže, ipak prolaze; „ljudski utjecaj predstavlja najveću opasnost“.
• Na zaštićenom području evidentirano je više od 150 čestica s barem jednom bespravnom građevinom. • Strahuje se da bi broj mogao prijeći 200. • Među nelegalnim objektima je dvadesetak poljskih kućica, desetak luksuznih vila s bazenima i oko 100 stambenih zgrada.
Marinić je iznio i ciljani sastav buduće otpornije šume: oko 55 % različitih vrsta bora, 25 % čempresa, bjelogorice i ostale crnogorice te 20 % hrasta crnike. „Mješovita šuma pokazala se najstabilnijom i najotpornijom na ekstremne vremenske uvjete i biljne bolesti“, naglasio je.
Sudionici tribine složili su se da Split mora hitno pojačati nadzor bespravne gradnje, obnoviti oštećeni šumski fond i znatno više ulagati u istraživanje kopnenih i morskih ekosustava Marjana ako želi sačuvati kultnu park-šumu od pogubnog spoja klimatskog zagrijavanja i nekontrolirane urbanizacije.