Mađari 12. travnja izlaze na parlamentarne izbore koje mnogi analitičari opisuju kao najvažniji politički test u Europskoj uniji posljednjih godina. Nakon 16 godina neprekinute dominacije, premijer Viktor Orban i njegov Fidesz suočavaju se s najjačim izazovom do sada – pokretom Tisza bivšeg, sada odmetnutog stranačkog kadra Petera Magyara.
Anketa protiv ankete
Prema dvama neovisnim istraživanjima, Tiszu trenutačno podupire oko 56 % birača, a Fidesz 37 %. Državne i provladine agencije pak prognoziraju sasvim drukčiji ishod: Institut Nezopont čak predviđa da bi Fidesz mogao osvojiti 66 od 106 okruga i tako zadržati većinu. Razlika između tih procjena „neobjašnjiva je bilo kojom istraživačkom metodom”, upozoravali su stručnjaci još početkom godine.
Gospodarski teret na leđima Fidesza
Magyar je privukao razočarane birače naglašavajući pad životnog standarda i korupciju. Mađarsko je gospodarstvo u 2023. palo za 0,8 %, a projekcije za ovu i iduću godinu predviđaju prosječan rast od tek 0,5 %, uz proračunski manjak od oko 5 %. Brisel traži najviše 3 %, što Budimpešti ostavlja malo manevarskog prostora.
„Naše mjesto je u Europi – uvijek je bilo i uvijek će biti”, ponavlja Magyar, izbjegavajući polemike o migracijama i pravima LGBTQ+ zajednice koje Fidesz tradicionalno koristi za mobilizaciju birača.
Dvije vizije i treći igrač
Orban i dalje nastupa s provjerenom porukom: „čuvamo Mađarsku kao otok mira u nemirnom svijetu”, dok Magyara opisuje kao „marionetu Bruxellesa i Zelenskog”. Na skupu konzervativaca u Budimpešti 21. ožujka Orbanu su potporu dali argentinski predsjednik Javier Milei, njemačka čelnica AfD-a Alice Weidel, Austrijanac Herbert Kickl i Španjolac Santiago Abascal, a videoporukom i bivši američki predsjednik Donald Trump.
Potencijalni je jezičac na vagi krajnje desna Naša domovina, koja je na europskim izborima lani osvojila 6,7 % glasova. Formalno odbija koalicije, no analitičari ne isključuju mogućnost da prešutno podupru manjinski Fidesz ako rezultat bude tijesan.
Izborna pravila pod povećalom
Think-tankovi upozoravaju da je vlast uoči glasanja ukinula ograničenje troškova kampanje i precrtala više od trećine izbornih jedinica, uglavnom na štetu oporbenih uporišta. Procjene pokazuju da bi Tisza za običnu većinu trebala osvojiti oko 55 % glasova, dok bi Fidesz dvotrećinsku mogao doseći s 45 %.
Sjena Moskve i europska težina
Mediji su zabilježili navodno raspoređivanje ruskih obavještajaca u Mađarskoj i kampanju dezinformacija na društvenim mrežama; Budimpešta sve optužbe odbacuje i tvrdi da oporbu „financira pola Europe”. Stručnjaci podsjećaju da mađarsko pravo veta u EU-u i NATO-u cijelim izborima daje veću težinu od same nacionalne aritmetike.
Što god da se dogodi – tresti će se Bruxelles
Ako Orban izgubi, Mađarska bi doživjela najveći politički zaokret od pada komunizma. Pobijedi li unatoč zaostajanju u neovisnim anketama, pitanje regularnosti sustava moglo bi postati glavna tema europskih institucija još dugo nakon što se birališta zatvore.
