BRUXELLES – Pred sutrašnji neformalni sastanak europskih čelnika u dvorcu nedaleko od Bruxellesa ponovno su isplivale stare prijeporne linije: francuski predsjednik Emmanuel Macron snažno zagovara novu politiku „Kupujmo europsko”, dok više država – predvođenih Švedskom – strahuje od povratka protekcionizma.
Macronov prijedlog predviđa da se pri javnim natječajima i potporama prednost daje proizvođačima iz Europske unije u strateškim sektorima poput obrane, čelika i električnih vozila. Švedski premijer Ulf Kristersson, čija se vlada ponosi otvorenim tržištima, javno je izrazio skepsu.
„Ako ‘europska preferencija’ znači da stvaramo toliko kvalitetne proizvode da ih svijet ne može zaobići, onda sam za”, rekao je Kristersson. „Ali ako se radi o zaštiti naših tvrtki od konkurencije izvana, nisam uvjeren da je to dobra ideja.”
Neće biti lako postići dogovor. Njemačka je već odbacila Macronov poziv na novo zajedničko zaduživanje za strateška ulaganja, a predsjednica Komisije Ursula von der Leyen upozorila je da je „granica vrlo tanka” između jačanja industrijske baze i zatvaranja tržišta. Unatoč tome, Komisija uskoro planira iznijeti konkretne prijedloge kako bi se „europska preferencija” mogla provesti.
Kristersson, pozivajući se na zategnute odnose s Washingtonom nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa carinama na europske partnere, priznaje da Europa mora postati „samopouzdanija”. Ipak, smatra da je ključ u boljoj infrastrukturi, obrazovanju, istraživanju i novim trgovinskim sporazumima, a ne u podizanju carinskih barijera.
Kao primjer uspjeha iznio je švedski Spotify – „trenutačno jedinu europsku tehnološku zvijezdu” – te dodao da bi Unija, umjesto da se zatvara, trebala uključiti i britanske i norveške tvrtke te se nadmetati s konkurencijom iz Koreje, Kine ili SAD-a. „Ako svatko počne trgovati samo sa susjedima, to je loš put”, upozorio je.
Švedski premijer strahuje i da bi prevelika koncentracija na aktualne krize mogla ugušiti dugoročne reforme: „Svaka kriza ponekad potroši sav kisik u prostoriji – ostanemo bolji u gašenju požara nego u sustavnoj obnovi.”
Hoće li Unija krenuti Macronovim putem industrijskog protekcionizma ili Kristerssonovom liberalnom stazom, moglo bi se nazrijeti već na sastanku u belgijskom dvorcu. Jedno je sigurno: rasprava o budućem gospodarskom smjeru Europe tek se rasplamsava.