Francuski predsjednik Emmanuel Macron, prema riječima više dobro upućenih dužnosnika, privatno je eruptirao bijesom zbog klizavog starta priprema za Zimske olimpijske igre 2030. u francuskim Alpama. Organizacijski odbor Alps 2030 (Cojop) pogođen je nizom ostavki, unutarstranačkih borbi i nadmudrivanja regionalnih lidera, pa u Elizejskoj palači raste strah da će se međunarodnoj publici još jednom potvrditi slika Francuske kao zemlje koju je „nemoguće upravljati”.
Prvi padovi
• Operativni i komunikacijski direktor napustili su Cojop u prosincu, odnosno siječnju, zbog „strateških neslaganja”. • Predsjednik odbora, bivši olimpijski prvak u slobodnom skijanju Edgar Grospiron, potvrdio je da je i izvršni direktor u postupku odlaska. • Ministrica sporta Marina Ferrari sazvala je hitni sastanak kako bi se „brzo i potpuno razjasnilo tko, što i kako vodi projekt”.
„Svi su oni klaunovi. Moramo ponovno preuzeti kontrolu”, rekao je jedan od bivših Macronovih savjetnika, tvrdeći da je u Elizeji zavladalo raspoloženje „dosta je bilo”. Premijer Sébastien Lecornu, Macronov dugogodišnji pouzdanik, već je najavio da će preuzeti aktivniju ulogu i „dovesti stvari u red”. U ponedjeljak putuje u Alpe na svečanost primopredaje olimpijske zastave.
Potraga za novim vođom
Grospiron zasad formalno ostaje na čelu, ali francuski mediji već špekuliraju o nasljednicima. U kuloarima se spominju bivši premijeri Michel Barnier i Jean Castex, čime se naznačuje koliko je velika politička težina koju država spremna uložiti da popravi dojam.
Problematična bilanca i bez sponzora
Grospiron je lani obećao „najjeftinije Zimske igre u povijesti”. No za to su potrebni privatni partneri kojih – zasad – nema. „Privatne tvrtke se boje lošeg publiciteta pa ne žele staviti potpis”, priznaje član pripremnog tima. Situaciju dodatno otežava činjenica da će se natjecanja odvijati na području dugom oko 600 kilometara, kroz više departmana, pa je troškovnik već na rubu pucanja.
Regionalni ratovi
Lokacije pojedinih disciplina trebale su biti objavljene još prošle jeseni, ali su odgođene nakon što su se regionalni čelnici upleli u nadmetanje. Predsjednik regije Auvergne–Rhône-Alpes, Laurent Wauquiez, lobirao je da što više natjecanja padne na njegov teritorij, dok je čelnik Provence-Alpes-Côte d’Azura, Renaud Muselier, tražio ravnopravnu podjelu. Dvojac je naposljetku postigao kompromis: alpsko skijanje ide na sjever, slobodno skijanje i klizališta na jug. Ipak, Wauquiez je, navodno, želio izbaciti prestižni Val d’Isère iz rasporeda, što je razgnjevilo Michela Barniera, dugogodišnjeg stanovnika tamošnjeg kraja.
Što sada?
Branitelji Cojopa tvrde da „vrijeme još nije iscurilo”. Kormilo je privremeno preuzeo Etienne Thobois, jedan od tvoraca uspješnih Igara u Parizu 2024., s mandatom da izradi novi putokaz. U kratkom priopćenju odbor je pozvao sve uključene da „u duhu kolektivne odgovornosti” omoguće nesmetan rad i najavio detaljnije objave po završetku revizije.
No dok sati otkucavaju prema 2030., Pariz ne skriva nervozu. Ako se kaos ne obuzda, najjeftinije Igre mogle bi se pretvoriti u najskuplju sramotu, a politička cijena pala bi ravno na vrata predsjednika koji se već jednom proslavio spektaklom na domaćem terenu – Ljetnim igrama 2024. u Parizu.
