Vjernici iz cijele Hrvatske danas hodočaste u Ludbreg, gdje se prve rujanske nedjelje tradicionalno obilježava Sveta nedjelja – središnja proslava u svetištu Krvi Kristove.
Sve je vezano uz događaj iz 1411. godine. Prema crkvenim zapisima, svećenik koji je tada služio misu u ludbreškoj kapeli posumnjao je u pretvorbu hostije. U trenutku lomljenja hostije primijetio je da se u kaležu pojavila prava krv. Uplašen, završio je misu u tišini, a o viđenom je progovorio tek na samrti. Krv je pohranjena, a relikvija od tada nosi naziv Ludbreško čudo.
Povijesna istraga trajala je više od stotinu godina. Papa Julije II., koji je stolovao od 1503. do 1513., dvaput je slao izaslanike u Ludbreg. Saslušali su svjedoke koji su tvrdili da su nakon molitve pred relikvijom doživjeli ozdravljenja. Papa je zato dopremio kalež u Rim, omogućivši javno štovanje. Njegov nasljednik Leon X. izdao je papinsku bulu u ožujku 1513. te nakon svečane procesije ulicama Rima vratio relikviju natrag u Hrvatsku.
Pater Stjepan Ivan Horvat na društvenim je mrežama podsjetio vjernike na vrijednost svetinje: „Za relikviju Krvi Kristove iz Ludbrega kažu da je najveće blago hrvatskog naroda.” Podsjetio je i da hodočasnici neprestano dolaze od 16. stoljeća, tražeći duhovnu i tjelesnu utjehu.
Uoči današnje mise na otvorenom pater Horvat je objavio molitvu kojom poziva vjernike da se „Krvi Kristovoj” obrate za pročišćenje i ozdravljenje. Proslava, koja svake godine okupi tisuće ljudi, kulminira svečanom euharistijom i procesijom s relikvijom kroz središte Ludbrega.
Relikvija se čuva u župnoj crkvi Presvetog Trojstva, a Sveta nedjelja ostaje jedan od najposjećenijih vjerskih događaja u Hrvatskoj, čuvajući sjećanje na, kako vjernici vjeruju, jedno od najvećih čuda u hrvatskoj povijesti.