Istraživanje evolucijskog antropologa Marka Dyblea sa Sveučilišta u Cambridgeu stavlja suvremenog čovjeka među rijetke istinski monogamne sisavce – u rangu s europskim dabrom i bjelorukim gibonom.
Dyble je u časopisu Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences objavio analizu tridesetak vrsta, uspoređujući udio braće i sestara s udjelom polubraće i polusestara unutar pojedinog legla ili obiteljske skupine. Što je udio pune braće i sestara viši, to je par vjerniji.
Ključni nalazi
• Kod ljudi braća i sestre čine prosječno 66 % potomstva.
• Europski dabar drži 73 %, a bjeloruki gibon nešto ispod 64 %.
• „Svjetski rekorder” je kalifornijski miš – stopostotno monogaman.
• Afrički divlji pas doseže 85 %, a etiopski vuk nešto ispod 80 %.
• Na dnu ljestvice nalaze se orke i obični dupini (3–4 %) te makaki majmuni (1–2 %).
„Monogamija je dominantni način razmnožavanja u ljudskoj vrsti”, istaknuo je Dyble. Premda postoje kulture u kojima muškarci imaju više žena ili žene više muževa, ukupna razina vjernosti i dalje nadmašuje većinu životinjskog svijeta.
Čovjek nasuprot rođacima Usporedba s najsrodnijim vrstama otkriva izrazit kontrast: istočne gorile dosežu tek 6 %, a čimpanze četiri. Drugim riječima, naši evolucijski rođaci pokazuju višestruko veći promiskuitet od ljudi.
Šira slika Samo devet posto svih sisavaca smatra se monogamnim. Dyble tvrdi da je kod ljudi takav način parenja bio preduvjet za nastanak velikih mreža srodnika, što je zauzvrat omogućilo razvoj opsežnih društava i razmjenu znanja – temelj ljudskog uspjeha.
Metoda rada Autor je podatke crpio iz genetičkih studija, svjestan da su za neke vrste dostupni tek djelomični uzorci. Ipak, opisuje svoj pristup kao „najizravniji i najkonkretniji” pokazatelj stvarne vjernosti parova u prirodi.