Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP) Kliničkog bolničkog centra Rijeka bilježi oko 30 % više posla nego u ostalim mjesecima. U veljači je obrađeno 5 008 pacijenata, dok je u srpnju taj broj narastao na 6 554.
Najbrojniji strani pacijenti • Nijemci – oko 1 100 slučajeva do sada • Austrijanci – oko 400 • Slovenci – 333 • Talijani – 269
Pročelnica OHBP-a dr. Martina Pavletić navodi da je u prvih osam mjeseci obrađeno ukupno oko 45 tisuća bolesnika, od čega približno 40 tisuća državljana Hrvatske. „Uspoređujući prošlo i ovo ljeto, ne primjećujemo dodatno opterećenje, ali svako je ljeto zahtjevnije od ostalih mjeseci”, kaže Pavletić.
Ozljede: motociklisti u prvom planu Najzahtjevniji ljetni slučajevi su politraume nastale u prometnim nesrećama, posebice onima s motociklistima. Riječki OHBP pokriva i Istarsku te Ličko-senjsku županiju pa svi težim ozljedama skloni pacijenti iz te tri turističke regije stižu upravo u Rijeku.
Helikopteri i brze brodice skratili put do bolnice Voditeljica riječkog lokaliteta dr. Marinka Otočan ističe da je uvođenje helikopterske hitne službe i brzih brodica „podignulo kvalitetu skrbi“ za otočne i teško dostupne destinacije. Što raniji dolazak u OHBP, dodaje, otvara više mogućnosti intervencije i poboljšava ishod liječenja.
Kadrovski izazovi Na OHBP-u radi 19 specijalista hitne medicine (17 žena) i 55 medicinskih sestara. Pavletić upozorava na kronični manjak sestara te slabiji interes mladih liječnika za akutne specijalizacije. Pet riječkih sestara upravo završava prvu hrvatsku jednogodišnju specijalizaciju iz hitne medicine, čime će steći ovlasti za samostalno provođenje određenih postupaka i davanje terapije.
Riječki OHBP dnevno zbrinjava 150–180 pacijenata na sušačkom te oko 80 na riječkom lokalitetu. Svaki je lokalitet dobio voditelja specijalista hitne medicine – dr. Matu Lergu u Sušaku i dr. Marinku Otočan u Rijeci – što je, prema Pavletić, ključan korak za bolju organizaciju i brže odlučivanje.
Akademski iskoraci OHBP surađuje s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, na kojem je kolegij Hitna stanja obavezan na četvrtoj godini. „Medicinski fakultet u Rijeci jedini je u Hrvatskoj koji ima kolegij hitne medicine”, napominje Pavletić i podsjeća da je 2018. prof. dr. Alan Šustić uključio OHBP liječnike u katedru za anesteziologiju, reanimatologiju, hitnu i intenzivnu medicinu – potez koji smatra velikim iskorakom.
Motivacija unatoč izazovima Specijalistica dr. Nataša Mavrinac ističe da zadovoljstvo spašavanjem života „ne nestaje s godinama“. Mladi liječnici rado odrađuju sekundarijat na OHBP-u jer u kratkom vremenu stječu široko iskustvo, a dio njih kasnije bira hitnu medicinu kao karijeru.
Pavletić zaključuje da se dostupnost hitne medicinske skrbi smatra važnim dijelom turističke ponude te da čak i strana veleposlanstva redovito provjeravaju uvjete zbrinjavanja svojih državljana u Rijeci.