Svaki dan tisuće građana ulaze u hrvatske ljekarne i godišnje podignu gotovo 74 milijuna recepata, no uloga ljekarnika u zdravstvenom sustavu još je uvijek podcijenjena. Zato je Hrvatsko farmaceutsko društvo pokrenulo kampanju #ljekarnikzna, kojoj je cilj istaknuti ljekarnike kao ključnu kariku u skrbi za pacijente i povećati njihovu vidljivost.
„Projekt naglašava da ljekarnik zna prepoznati rizike, uputiti pacijenta na pravi korak u liječenju, dati pravovremen savjet i zaštititi sigurnost terapije”, poručio je predsjednik Sekcije za javno ljekarništvo Josip Nodilo.
Snimljeni su kratki javnozdravstveni spotovi u kojima ljekarnici upozoravaju na važnost pravilne i sigurne primjene lijekova. Istodobno se priprema novi korak – integrirani sustav praćenja ishoda liječenja kroničnih pacijenata kroz ljekarne.
Ključna novost • Ljekarnici će liječnicima obiteljske medicine slati podatke o suradljivosti pacijenata i mogućim problemima s terapijom. • Pacijenti će dobivati savjete o pravilnom uzimanju lijekova, prepoznavanju nuspojava i poboljšanju kvalitete života. • Pilot-projekt počinje za najviše mjesec dana, obuhvatit će oko 300 kroničnih bolesnika u svim županijama, a puna nacionalna primjena planirana je do kraja 2026.
Stručna suradnica Hrvatske ljekarničke komore Željka Čeko ističe da će sustav omogućiti „sustavno praćenje učinkovitosti propisane terapije, bolju suradnju i komunikaciju s pacijentima te smanjenje komplikacija u kroničnim stanjima”.
Alarmantne brojke Prema dostupnim statistikama, čak 50 % pacijenata ne uzima propisanu terapiju. Najviše problema bilježe oboljeli od dijabetesa, astme i kardiovaskularnih bolesti. Prosječan pacijent posjeti ljekarnu najmanje dvaput mjesečno, ordinaciju obiteljske medicine svaka dva mjeseca, a specijalista tek jednom godišnje ili rjeđe.
Na razini Europske unije, podaci Pharmaceutical Group of the European Union pokazuju da svakog radnog dana u ljekarne uđe više od 10 milijuna ljudi. Radno vrijeme i dostupnost ljekarni zato se vide kao neiskorišten potencijal za bolju kontrolu kroničnih bolesti.
Ukoliko se pilot-projekt pokaže uspješnim, ljekarnici bi mogli postati prva linija kontrole u liječenju kroničnih bolesnika, čime bi se poboljšali zdravstveni ishodi, a sustav ostvario znatne uštede.