Litvanske vlasti zatražile su hitnu pomoć saveznika u jačanju protuzračne obrane nakon dvaju sumnjivih upada dronova u svoj zračni prostor u manje od mjesec dana, za koje Vilnius vjeruje da su povezani s Rusijom.
Ministar obrane Kęstutis Budrys objavio je na društvenoj mreži X da je prošloga tjedna „Russian military drone had violated Lithuanian airspace”. Nekoliko dana poslije litvanska vojska pronašla je, kako tvrdi, rusku letjelicu na vojnom vježbalištu, drugu u istoj sedmici.
Budrys je zajedno s ministrom vanjskih poslova uputio pismo novom glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu pozvavši Savez na „immediate measures to enhance air defence capabilities in Lithuania” i ubrzanje pune primjene modela rotacijske protuzračne obrane. Baltik već godinama lobira za trajnu, plansku rotaciju zapadnih sustava umjesto povremenih raspoređivanja.
Unatoč pojačanom europskom naglasku na zračnoj obrani nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., dugotrajne slabosti baltičkoga neba ostale su nepokrivene. Njemačka je ove godine poslala sustav Patriot u Litvu, no Vilnius nije naveo rokove u kojima očekuje stalnu rotaciju.
Sustavi poput Patriota spadaju među najskuplju i najsloženiju vojnu opremu: pojedina baterija stoji oko 1 milijardu dolara, a svaka raketa približno 4 milijuna, uz višegodišnje rokove isporuke.
Litva graniči s ruskom eksklavom Kalinjingradom i Bjelorusijom, što je čini posebno izloženom. Ministri obrane susjedne Latvije Andris Sprūds poručio je da bi NATO-ove misije nadzora Baltika trebale obuhvatiti i dronove, a ne samo klasične zrakoplove – tehnologiju koja je od 2022. postala ključna sastavnica suvremenog ratovanja.
Novi incidenti i ponovljeni apel iz Vilniusa tako ponovno otvaraju pitanje koliku zaštitu Savez može osigurati najistočnijim članicama dok se rat u Ukrajini nastavlja i bespilotne letjelice prelaze državne granice lakše nego ikad.
