Litvanska ministrica obrane Dovilė Šakalienė poručila je da Vilnius „nikada neće odustati” od ideje da Ukrajina postane punopravna članica Sjevernoatlantskog saveza. U razgovoru za Politico naglasila je kako bi svaki pokušaj da se Kijevu zatvore vrata Saveza ugrozio vjerodostojnost NATO-a.
Šakalienėvu je izjava stigla u trenutku sve glasnijih otpora unutar Saveza. Bivši američki predsjednik Donald Trump, koji nastoji ispregovarati mirovni sporazum s Moskvom, otvoreno isključuje ukrajinsko članstvo. Slično razmišljaju proruskih tonova članice Mađarska i Slovačka, a novoj se liniji pridružio i novozabrani poljski predsjednik Karol Nawrocki.
Njemački obavještajni šef Bruno Kahl upozorio je da bi Kremlj mogao iskušati NATO na najranjivijem dijelu – tzv. Suvałki koridoru, uskom pojasu između Litve i Poljske koji razdvaja ruski Kalinjingrad od Bjelorusije. Prema njegovim riječima, u Moskvi „postoje ljudi koji više ne vjeruju da članak 5 funkcionira” i željeli bi ga testirati „malim zelenim ljudima”, taktikom korištenom pri ruskom zauzimanju Krima 2014.
„Ako itko izvan Saveza određuje tko će mu pristupiti, onda je vjerodostojnost NATO-a ozbiljno narušena”, istaknula je Šakalienė, podsjetivši da odluka mora ostati isključivo unutar tridesetdvije saveznice.
Poziv Zelenskome – crvena linija Litva je, kaže ministrica, inzistirala da se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozove na ovotjedni samit čelnika u Haagu. „Ne bih podržala scenarij u kojem ga nema za stolom”, poručila je. Kijev je u utorak potvrdio da je poziv stigao, istaknuvši važnost „signala snage i jedinstva” koji Summit treba poslati.
Novi cilj: 5 % BDP-a za obranu do 2030. Vrlo osjetljivo pitanje bit će i povećanje obrambenih izdvajanja na 5 % BDP-a. Glavni tajnik Saveza Mark Rutte predlaže rok do 2032., no Šakalienė podržava raniji termin – 2030. „To bi bila pobjeda za sve nas”, kaže. Istodobno zahtijeva da dio tog povećanja ide izravno u naoružavanje Ukrajine, upozoravajući da se „regeneracija ukrajinske vojske ne temelji na deklaracijama nego na stvarnim sposobnostima”.
Litva također traži ubrzano ispunjavanje novo-dogovorenih, ali povjerljivih, savezničkih ciljeva sposobnosti, posebice na sjeveroistočnom krilu. Iako raste nervoza oko američke predanosti NATO-u pod Trumpom, ministrica tvrdi da je poruka iz Washingtona „vrlo konzistentna”: ključna potpora Europi neće izostati. Ipak, najavljuje uspostavu formalnog mehanizma koji će saveznike obavještavati o svim budućim povlačenjima američkih trupa iz Europe – postupak koji bi trebao krenuti ubrzo nakon summita.
Šakalienė u pozadini vidi širu strategiju destabilizacije. „Nova osovina Rusije, Kine, Sjeverne Koreje i Irana vrlo učinkovito surađuje u rušenju postojećeg svjetskog poretka”, upozorava i dodaje da bi završna deklaracija Haaga, planirana na tek jednoj stranici, morala odražavati ozbiljnost trenutka: Sjedinjene Države i partneri moraju biti spremni istodobno odvratiti – a po potrebi i poraziti – i Rusiju i Kinu.