Lisabon je posljednjih godina postao jedno od omiljenih odredišta digitalnih nomada, ali rastuća popularnost grada ostavlja sve dublje pukotine između bogatih doseljenika i lokalnog stanovništva.
• Nizozemci, Britanci, Amerikanci i Skandinavci sve češće sele u portugalsku prijestolnicu, često zahvaljujući tzv. vizama za nerezidente (non-habitual residency). Program omogućuje da se na strane prihode deset godina ne plaća porez, a kandidati moraju samo dokazati samodostatnost i privatno zdravstveno osiguranje.
• Prema bazi podataka Numbeo, Lisabon je proglašen najnedostupnijom europskom prijestolnicom po cijenama stanovanja. Omjer prosječne plaće i cijene nekretnine dosegnuo je 21:1, a prosječna cijena stana koju plaćaju stranci čak je 82 % viša od one koju plaćaju domaći kupci.
• Broj stranaca u Portugalu naglo je skočio: 2019. ih je bilo oko 450 000, a danas ih je, procjenjuje poduzetnik Chris Jones, oko 1,5 milijuna. Istodobno 60 % portugalskih poreznih obveznika zarađuje manje od 1 000 eura mjesečno.
• „Stranci će mi u supermarketu posegnuti preko glave, glave zabijene u mobitel, ne ostavljajući mi mjesta na ulici. Postoji određena arogancija u načinu na koji se kreću gradom”, opisuje Inés, stanovnica u šezdesetima. Sličan osjećaj udaljenosti potvrđuje i britanski dizajner Chris Pitney, koji je tek nakon prve porezne prijave shvatio da na inozemne prihode ne plaća porez: „Tek kad sam vidio frustraciju na licima svojih portugalskih tazbina, shvatio sam nepravdu.”
• U pojedinim četvrtima tradicionalne tascas zamijenili su mramorni brunch barovi, a jednosatni sat pilatesa stoji 35 eura. Stanarine u centru dosežu i 1 800 eura, iznos koji jedan doseljenik iz Los Angelesa naziva „slatkim”, dok mnogi lokalci moraju seliti na periferiju.
• Socijalne napetosti prate i politički zaokreti: krajnje desna stranka Chega postala je glavna oporbena snaga, a među prijedlozima joj je i produljenje roka potrebnog za dobivanje državljanstva s pet na deset godina – potez koji, upozoravaju kritičari, najviše pogađa imigrante iz globalnog juga.
• Gentrifikacija izaziva i otvorene prosvjede. Početkom srpnja demonstranti su se okupili ispred zgrade koju je kupio njemački hotelijer nakon što je deložirao stoljetnu trgovinu tradicionalnim likerom ginjinjom; planira ju, tvrde prosvjednici, pretvoriti u turističku atrakciju unutar hotela.
• Unatoč pritiscima, dio doseljenika pokušava „uzvratiti” zajednici. Knjižara na engleskom jeziku otvorena 2023. zaposlila je petero radnika, među njima dvoje Portugalaca, a servis Paco, koji za 329 eura mjesečno nudi administrativnu pomoć strancima, hvali se kako je zahvaljujući dobrim plaćama troje mladih zaposlenika uspjelo kupiti svoju prvu kuću.
Antropolog Dave Cook upozorava da digitalni nomadi „hakiraju nejednakosti” jer uživaju u nižim troškovima života bez istog poreznog opterećenja – stoga je i politički otpor očekivan. Aktivistica Nadia Sales Grade iz pokreta DiEM25 poručuje da je nužna progresivnija porezna politika uz ozbiljan program društvenog stanovanja i kontrole najamnina.
Za sada sukob dvaju paralelnih svjetova traje: svijet lisabonskih kafića s flat whiteom od pet eura i svijet lokalaca koji se sve teže nose s njegovom cijenom.