Ministarstvo zdravstva otvorilo je javnu raspravu o Nacionalnom planu specijalizacija za razdoblje 2025.–2029. kojim se predviđa 3584 nova mjesta, uz naglasak na ravnomjernu dostupnost liječnika u cijeloj zemlji.
• Najviše mjesta predviđeno je za obiteljsku medicinu (oko 470), hitnu medicinu (250), pedijatriju (250) i psihijatriju (180).
• Ginekologija dobiva 200 specijalizacija, a povećanje je predviđeno i za abdominalnu kirurgiju te kliničku radiologiju.
• Specijalnosti s manjim potrebama, poput sudske medicine (4) i estetske kirurgije (15), dobile su tek simboličan broj mjesta.
Ministarstvo plan prati i program potpore mladim liječnicima koji bi nakon fakulteta šest do 12 mjeseci radili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti uz mentorsku podršku, što im donosi dodatne bodove pri prijavi na specijalizacije. Time se želi motivirati odlazak u deficitarne ili ruralne sredine.
Hrvatska liječnička komora (HLK) ocjenjuje da povećanje kvota samo po sebi neće riješiti kronični manjak liječnika te upozorava na nekoliko spornih točaka:
- Obiteljska medicina – unatoč planiranih 470 mjesta, to je 18 % manje nego u važećem planu, iako već sada nedostaje 11 % obiteljskih liječnika, a broj onih starijih od 60 godina rapidno raste.
- Pedijatrija – kvota je smanjena za 16 %, iako u sedam županija nedostaje više od 40 % pedijatara, a opće bolnice u manjim gradovima već osjećaju nedostatak.
- Klinička radiologija – broj mjesta gotovo je prepolovljen, premda su liste čekanja za CT, MR i ultrazvuk dulje od šest mjeseci, a šest općih bolnica ima četiri ili manje radiologa.
- Hitna medicina – plan predviđa skoro upola manje specijalizacija, iako su ta radna mjesta teška i stresna te postaju sve neprivlačnija mladim liječnicima.
„Nije dovoljno samo povećati broj specijalizacija – nužne su hitne stimulativne mjere poput viših koeficijenata, dodataka na plaću i rješavanja stambenog pitanja za liječnike u slabije atraktivnim sredinama”, poručuju iz HLK-a. Komora traži da se plan temelji na podacima svojeg Digitalnog atlasa liječništva koji detaljno prati broj, dobnu strukturu i teritorijalni raspored liječnika.
HLK predlaže i:
• propisivanje jasne metodologije kojim bi ustanove izračunavale realne kadrovske potrebe,
• reformu sustava specijalističkog usavršavanja kroz nacionalno raspisivanje i financiranje mjesta,
• donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika kako bi se dugoročno zadržao kadar u javnom sustavu.
Komora će svoja službena očitovanja dostaviti tijekom javne rasprave, a iz Ministarstva poručuju da je cilj plana „jačanje primarne zdravstvene zaštite, osnaživanje mladih liječnika i modernizacija sustava specijalizacija”.