Mlada Zagrepčanka naručila je odjeću putem poznate internetske trgovine i očekivala paket koji dostavlja DHL. Nedugo zatim primila je SMS poruku s poveznicom na stranicu koja je, kako je izgledalo, tražila uplatu od 3 eura jer je pošiljka navodno „zapela na carini”.
Nakon što je unijela podatke svoje kartice, iznos na računu počeo se topiti. U aplikaciji mobilnog bankarstva ubrzo je vidjela dvije transakcije iz Francuske – 108 eura potrošeno je u restoranu brze hrane, a 29 eura za ulaznice za mjuzikl u Lilleu – ukupno 137 eura.
Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) potvrdilo je da je riječ o sve češćem obrascu internetskih prijevara u kojem počinitelj žrtvi šalje poveznicu na lažnu stranicu dostavne službe.
„U nekim slučajevima omogućuju da počinitelj preuzme novac, dok u drugim može ukrasti zaštićene osobne i financijske podatke ili daljinski instalirati aplikaciju kojom upravlja računom žrtve”, poručuju iz policije.
Najčešći oblici online prijevara, dodaju, uključuju: • investicijske prijevare, • prijevare pri internetskoj kupnji, • romantične prijevare, • krađu identiteta putem e-pošte ili SMS-a (tzv. phishing).
Policija ističe da poruke prevaranata često ostavljaju dojam hitnosti plaćanja te savjetuje:
- ne otvarati sumnjive poveznice niti preuzimati privitke bez prethodne provjere;
- provjeriti status pošiljke ručnim upisivanjem službene internetske adrese dostavne tvrtke;
- obratiti pozornost na stranice loše grafike, gramatičkih pogrešaka ili kopiranih logotipa;
- ne unositi podatke s kartice na neprovjerene obrasce;
- prijaviti svaku sumnjivu poruku Policijskoj postaji ili Nacionalnom CERT-u.
Kazneno djelo računalne prijevare, po članku 236. Kaznenog zakona, odnosi se na dovođenje osobe u zabludu radi protupravne imovinske koristi. Počinitelju prijeti novčana ili zatvorska kazna, a MUP poručuje građanima da budu oprezni i da svaku sumnjivu komunikaciju provjere prije nego što podijele osobne ili bankovne podatke.