Bruxelles bi, pod pritiskom Sjedinjenih Država, mogao odustati od svojih ključnih digitalnih propisa – Zakona o digitalnim uslugama (DSA) i Zakona o digitalnim tržištima (DMA) – kako bi dovršio prošlogodišnji preliminarni trgovinski sporazum s Washingtonom, upozorio je njemački eurozastupnik Bernd Lange, predsjednik Odbora Europskog parlamenta za međunarodnu trgovinu.
„Of course, there is a risk”, rekao je Lange za Euractiv, ističući golemi jaz između američkog i europskog tumačenja dogovora objavljenog prošlog tjedna.
• Bijela kuća u svom je „Fact Sheetu” najavila da obje strane žele „address unjustified digital trade barriers”, zadržati nulte carine na elektroničke prijenose i osigurati da EU „will not adopt or maintain network usage fees”. • Europska komisija u svom je sažetku izostavila svaku spomenutu digitalnih propisa EU-a. • Američki ministar trgovine Howard Lutnick za CNBC je izjavio da su europski porezi na digitalne usluge i „napad” na američke tehnološke tvrtke i dalje „on the table”. • Glasnogovornik Komisije za trgovinu Olof Gill uzvratio je da europska digitalna pravila „absolutely not” dolaze u pitanje.
Sličan scenarij Komisija je već dopustila kada je, kako podsjeća Lange, odustala od ranijeg obećanja da neće prihvatiti sporazum koji zadržava Trumpovih 10 % carina: novo se rješenje za većinu europskih izvoznika pretvorilo u američku stopu od 15 %, dok se detalji još pregovaraju.
Napetosti pojačava i rasprava o europskom trgovinskom suficitu s SAD-om. Potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič tvrdio je da se robni suficit od 200 milijardi eura gotovo poništava deficitom u uslugama od 150 milijardi, no prema novom dogovoru EU se ipak obvezao kupovati američku energiju u vrijednosti 250 milijardi dolara godišnje tijekom preostale tri godine Trumpova mandata. Time je Bruxelles, kaže Lange, praktično prihvatio američko stajalište da su relevantne isključivo robe, a ne usluge.
„Really not acceptable”
Lange, socijaldemokrat, kritizira i to što je Komisija tijekom pregovora zaobišla jedinu izravno izabranu instituciju EU-a – Parlament. Odluke su, tvrdi, koncentrirane „on the thirteenth floor of the Berlaymont“, odnosno u uredu predsjednice Komisije Ursule von der Leyen. „The US has specific interests. I hope that the Commission will [not] give up – but it's in the hands of Ursula”, poručio je.
Američki dužnosnici već su javno prozivali DSA kao alat „digitalne cenzure”, a DMA kao temelj antimonopolskih istraga protiv Googlea, Applea i Mete, što je izazvalo bijes Donalda Trumpa i Silicijske doline. Strasnije retorike rastu i s obje strane Atlantika, dok u Bruxellesu još traje tihi sukob oko toga hoće li tehnološki giganti ipak zadržati svoje privilegije na europskom tržištu.
Za sada Komisija službeno inzistira da DSA i DMA nisu predmet pregovora – no Langovo upozorenje da bi se Bruxelles mogao još jednom povući kako bi udovoljio Washingtonu ostavlja otvorenim pitanje čija će digitalna vizija na kraju prevladati.