Klimatski sustav Zemlje ponovno ulazi u hladnu fazu ENSO ciklusa – La Niñu – koja je već započela u tropskom Pacifiku. Hlađenje površine oceana u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana prati porast atmosferskog tlaka, što mijenja globalnu cirkulaciju zraka i preraspodjelu padalina.
• Hladniji ocean utječe na strujanje zraka i potencijalno donosi hladnije vrijeme sjevernoj i zapadnoj Europi, dok se na području Sredozemlja očekuje više stabilnih, suhih dana i nešto iznadprosječne temperature.
• La Niña povećava vjerojatnost stvaranja polarnih vrtloga – poremećaja u stratosferi koji mogu iznenada preusmjeriti arktički zrak prema nižim širinama. Takvi prodori mogu donijeti kratkotrajne, ali intenzivne valove hladnoće i snijega, čak i kada srednja zimska temperatura ostaje blago iznad prosjeka.
• Prema dosadašnjim procjenama, upravo zima 2025./2026. trebala bi najjače osjetiti utjecaj La Niñe. Sjever i središte kontinenta imaju povećane izglede za hladnije uvjete, dok se jug, uključujući Hrvatsku, nalazi u zoni vjerojatno sušnijeg i blažeg razdoblja.
• Dugoročne projekcije ukazuju na brzi prijelaz već u proljeće 2026., kad bi se trebala razviti toplinska faza ENSO-a – El Niño. Takav nagli obrat obično donosi porast globalne temperature i drukčiju raspodjelu oborina: od suša na jugu Europe do češćih oluja i poplava na sjeveru.
Stručnjaci ističu da je riječ o dinamičnom sustavu u kojem su kraća zahlađenja ili iznimno topli valovi mogući i izvan tipičnih obrazaca. Ipak, razvoj La Niñe signal je da bi predstojeće zime u Europi mogle izgledati znatno različito od nekoliko prethodnih sezona.