Ruska regruterska mreža predvođena 41-godišnjom Jelenom Smirnovom iz Rjazanja posljednjih se godina pretvorila u pravu tvornicu ljudstva za rat u Ukrajini. Istraživačka jedinica Radija Slobodna Europa otkrila je da je Smirnova – predstavljajući se kao „turistička agentica” – privukla više od 3 000 stranaca, mahom Kubanaca, obećavajući im unosne građevinske poslove, mjesečnu plaću od oko 200 000 rubalja (oko 2 000 eura) i ubrzano rusko državljanstvo.
Među žrtvama su Alex Vega i Andorf Velasquez, danas 19-godišnjaci koji su s Kube poletjeli u potrazi za poslom, a završili ranjeni na ukrajinskom frontu. Iz bolnice u Kalinjingradskoj oblasti kazali su da su bili prisiljeni potpisati ugovor na ruskom jeziku koji nisu razumjeli, potom smješteni u studentski dom u Rjazanju i naposljetku poslani kopati rovove na bojište. „Otišli smo da zaradimo nešto novca”, rekli su, no umjesto građevinskog šljema dobili su vojnu kacigu.
Njihova priča preslikava svjedočanstvo Franka Daria Jarrosaye Manfuge (36), kojega su ukrajinske snage zarobile u ožujku ove godine. I on je naveo da je u Rusiju stigao avionom, uvjeren kako ide na gradilište.
Broj kubanskih vojnika na ruskoj strani procjenjuje se na nekoliko tisuća. Prema internim dopisima američkog State Departmenta, riječ je o oko 5 000 ljudi, dok ukrajinske službe upozoravaju da još najmanje 20 000 Kubanaca „čeka putovanje i raspoređivanje”. Moskva navodno na frontu već ima oko 700 000 mobiliziranih, a nakon Sjevernokorejaca (procijenjenih 12 000) Kubanci su najbrojniji strani kontingent.
Kubanska vlada tvrdi da „nije dio oružanog sukoba u Ukrajini” te da provodi politiku nulte tolerancije prema plaćeništvu. Ipak, ekonomski pritisak 60-godišnjih američkih sankcija čini kubanske državljane plodnim tlom za regrutere.
Smirnovini oglasi – objavljivani na Facebooku i na VK grupi „Kubanci u Moskvi” – u međuvremenu su nestali, no šteta je već učinjena. Mnogi mladići koji su sanjali o gradnji moskovskih nebodera sada grade rovove pod ukrajinskom vatrom.