Građani u Hrvatskoj sve češće popravljaju male kućanske aparate, odjeću i namještaj umjesto da ih bacaju, a otpad odvajaju i nose na reciklažna dvorišta. Taj zaokret prema kružnoj ekonomiji već se vidi u službenim pokazateljima koji bilježe manje miješanog otpada i veće stope recikliranja.
Međutim, mnoge popravljaonice i radionice za ponovnu uporabu još uvijek ovise o malom broju entuzijastičnih volontera. Bez trajnije financijske i institucionalne potpore, upozoravaju organizatori, teško je održati redovite termine i nabaviti potrebnu opremu. Problem je i to što dio lokalnih sredina nema jasno definirane programe za prikupljanje i preusmjeravanje predmeta pogodnih za popravak, pa potencijalni uporabni materijal završava na odlagalištima.
Stručnjaci ističu da se zakonski okvir postupno poboljšava, ali da su za pravi pomak potrebni poticaji koji će potrošačima olakšati odluku da stvar poprave, a ne kupe novu. Dodatni izazov je promjena navika proizvođača koji bi trebali projektirati proizvode lakše popravljive i izdržljivije.
Unatoč preprekama, interes javnosti raste. Sve popunjeniji termini u zajedničkim radionicama i veći broj građana koji na društvenim mrežama traže savjete za „uradi sam” popravke sugeriraju da potencijal za daljnji razvoj postoji. Ključno će biti, poručuju upućeni, pretvoriti taj entuzijazam u stabilan sustav – uz pomoć lokalne samouprave, poduzetnika i države.