Svake godine od 27. do 30. prosinca hrvatski zakon pretvara ulice u zonu slobodnih detonacija. Takozvani dani pirotehnike dopuštaju uporabu petardi i drugih eksplozivnih sredstava danju i noću – premda se u tim danima ne obilježava nikakav službeni praznik.
Zagovornici zabrane ukazuju na nekoliko posljedica:
- Sigurnost djece – Unatoč zakonskoj zabrani prodaje najglasnijih sredstava maloljetnicima, dio odraslih i dalje kupuje pirotehniku kategorija F2 i F3 za djecu. Svake zime zabilježe se ozljede prstiju, vida i sluha. Udruga za zaštitu djece i životinja traži strože sankcije, prijavu nadležnim centrima za socijalnu skrb i kazneni progon zbog povrede prava djeteta.
- Osjetljive skupine – Eksplozije posebno pogađaju starije, bolesnike, osobe s posttraumatskim stresnim poremećajem te kućne ljubimce. Psi se tresu, odbijaju hranu i izlazak; mačke panično traže skrovišta; ptice ponekad ugibaju od dezorijentiranosti. Veterinari bilježe slučajeve srčanih udara i trajnih oštećenja sluha kod životinja.
- „Legalizirani teror” – Kritičari drže da kratko razdoblje bez kazni praktički poništava ostatak zakonske zabrane i šalje poruku da je buka prihvatljiva, dok građani koji žele mir ostaju bez zaštite.
Protivnici postojeće odredbe podsjećaju da mnoge europske države potpuno zabranjuju glasne petarde te ograničavaju vatromet samo na organizirane priredbe. Hrvatska je 2020. zabranila prodaju najglasnije kategorije F3 privatnim osobama, ali iznimka krajem prosinca ostala je na snazi.
Pred novim hladnim valom kritike se pojačavaju: hoće li Hrvatska umiriti blagdane ili će i ove godine pucnjava biti jača od tišine? Zakonske izmjene zasad nisu na dnevnom redu, no sve glasnije inicijative zahtijevaju da se dani pirotehnike ugase prije nego što padne novi niz pirotehničkih žrtava.