Europski šefovi država i vlada stižu u srijedu u Kopenhagen na neformalni samit posvećen zajedničkoj obrani i daljnjoj potpori Ukrajini. Već dan poslije njima će se priključiti lideri još dvadeset europskih zemalja na sastanku Europske političke zajednice (EPZ).
Na radnom ručku predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa želi otvoriti raspravu o „konkretnim koracima” kojima bi Unija do 2030. mogla samostalno odgovoriti na sigurnosne prijetnje. Zaključci iz danske prijestolnice trebali bi poslužiti kao putokaz Europskoj komisiji, koja za redoviti jesenski samit 23. listopada priprema sveobuhvatan plan obrambene pripravnosti.
Jedna od najosjetljivijih točaka bit će financiranje ukrajinske obrane i obnove. Na stolu je ideja o beskamatnom zajmu od 140 milijardi eura, uz državna jamstva država članica. Kao kolateral bi poslužila zamrznuta sredstva ruske središnje banke, a Kijev bi kredite počeo vraćati tek nakon što Moskva isplati ratnu odštetu. Više članica oklijeva s izravnom konfiskacijom imovine, upozoravajući na pravnu nesigurnost, pa se traži legalni mehanizam koji bi izbjegao otvoreno oduzimanje.
Rasplamsat će se i rasprava o procedurama. Sankcijski režim protiv Rusije obnavlja se svakih šest mjeseci jednoglasno; dovoljan je jedan veto da se sredstva automatski odmrznu. Dio lidera zagovara prelazak na kvalificiranu većinu kako bi se izbjegla blokada. Sličan prijedlog Costa testira i u politici proširenja – otvaranje pregovaračkih klastera s kandidatima, primjerice Ukrajinom, moglo bi se odlučivati s 15 članica koje predstavljaju 65 posto stanovnika Unije, dok bi zatvaranje poglavlja i dalje zahtijevalo konsenzus.
Drugi dan, na EPZ-u, svih 47 europskih čelnika razgovarat će o sigurnosti, stabilnosti i gospodarskoj suradnji kontinenta. Forum je nastao nakon ruske invazije kao prostor za brzu političku koordinaciju izvan institucionalnih okvira EU-a.
Sigurnosni oprez već je pojačan: Danska je uoči skupova privremeno zabranila sve civilne letove dronova. Odluka je uslijedila nakon što su neidentificirani dronovi snimljeni iznad zračnih luka i vojnih baza. Premijerka Mette Frederiksen nazvala je incidente „hibridnim napadima” i nagovijestila da bi iza njih mogla stajati Rusija, iako službeno krivac još nije imenovan.
