Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić iskoristio je govornicu Opće skupštine Ujedinjenih naroda kako bi optužio Hrvatsku, visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i Europski sud za ljudska prava (ESLJP) za, kako tvrdi, političku korupciju u predmetu žalbe njegova savjetnika Slavena Kovačevića.
Komšić je ustvrdio da je „jedna od zemalja” – prema medijima sklonima njegovoj političkoj opciji riječ je o Hrvatskoj – "dala financijsku donaciju Europskom sudu za ljudska prava i pojavila se kasnije, u tom istom predmetu kao zainteresirana strana". Tom je tvrdnjom doveo u pitanje integritet sudaca ESLJP-a i upitao: „Može li se presude međunarodnih sudova kupiti?”
Kontekst slučaja • Slaven Kovačević tužio je BiH tvrdeći da je diskriminiran jer ne može birati predstavnike iz svih dijelova zemlje. • Malo vijeće ESLJP-a prvotno je prihvatilo njegovu tužbu, no Veliko vijeće ju je odbacilo uz obrazloženje da nije žrtva diskriminacije. • Hrvatska se uključila jer Kovačević posjeduje hrvatsko državljanstvo, iako se u tužbi izjasnio kao Bosanac.
Komšićev niz optužbi Osim prozivke Hrvatske i ESLJP-a, Komšić je izjavio da je i visoki predstavnik Christian Schmidt „uložio enormna financijska sredstva iz nepoznatih izvora” kako bi se Kovačevićeva žalba srušila. Time je, prema Komšiću, Schmidt prekoračio mandat te pogodovao zadržavanju utjecaja triju konstitutivnih naroda propisanog Daytonskim mirovnim sporazumom.
Oštra reakcija iz vlastitih redova Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza osudio je istup: „Kad član Predsjedništva BiH u UN-u sugerira da su suci Europskog suda za ljudska prava kupljeni donacijama jer mu se ne dopada presuda Velikog vijeća ESLJP-a, to nije samo teorija urote, to je diplomatski autogol i nova zloporaba govornice za urušavanje ugleda vlastite države”, poručio je na društvenoj mreži X.
Presude ESLJP-a i daljnje polemike ESLJP je u više navrata presudio u korist uklanjanja diskriminacije manjina i ostalih građana u odnosu na konstitutivne narode, no pritom nije tražio ukidanje prava Hrvata, Bošnjaka i Srba. Komšić i dio bošnjačkih stranaka zalažu se za promjene koje bi smanjile etničke kvote u institucijama, dok hrvatske političke stranke inzistiraju na zadržavanju kolektivnih prava zajamčenih Daytonom.
Komšićeve teške optužbe još su jednom otvorile pitanje nepristranosti međunarodnih institucija, ali i dovele do nove runde unutarnjih prijepora u BiH, koja se već godinama bori s reformama nužnima za europski put.
