Vlade su na klimatskom samitu COP30 u brazilskom Belému u subotu usvojile kompromisni sporazum kojim se obećava snažnije financiranje zemalja u razvoju, no iz teksta je potpuno izostala sintagma „fosilna goriva”.
Prema dogovoru, bogate države trebale bi do 2035. najmanje utrostručiti sredstva namijenjena pomoći siromašnijim nacijama u prilagodbi na sve topliji planet. Dokument također pokreće dobrovoljnu inicijativu koja bi državama trebala pomoći da ubrzaju provedbu već preuzetih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova.
EU je tražila jasnu formulaciju o postupnom odustajanju od nafte, ugljena i plina, no naišla je na žestok otpor Arapske skupine predvođene Saudijskom Arabijom. Nakon maratonskih, devetnaest sati dugih pregovora, kompromis je postignut tako što je sporni dio prebačen u popratni dokument koji je predložio domaćin Brazil. Time se izbjegao izravan sukob, ali je i ostao gorak okus neuspjeha da se usuglasi obvezujuća faza ukidanja fosilnih izvora energije.
„Trebali bismo ga podržati jer barem ide u pravom smjeru”, izjavio je povjerenik EU-a za klimu Wopke Hoekstra netom prije izglasavanja sporazuma.
Konačni tekst uključuje i inicijativu da se preispita način na koji se međunarodna trgovina usklađuje s klimatskom politikom, nakon sve glasnijih kritika da nove carinske barijere usporavaju širenje čiste tehnologije.
Američka vlada, najveći povijesni emiter stakleničkih plinova, ove je godine izostala s formalnim izaslanstvom, što je dodatno opteretilo atmosferu na pregovorima. Unatoč izostanku Washingtona, pregovarači su željeli pokazati globalno jedinstvo – no završni rezultat otkrio je duboke podjele oko temeljnih točaka.
Sporazum iz Beléma zatvara dva tjedna rasprava, ali ne i glavna pitanja pred svijetom. Ostaje nejasno kako i kada će se globalna ekonomija stvarno odmaknuti od fosilnih goriva – ključnog uzroka klimatske krize – a odluka o faznom ukidanju nafte, ugljena i plina odgođena je za neku od idućih rundi pregovora.