Kod Husine jame na planini Kamešnici, između Livna i Sinja, 6. rujna održat će se tradicionalna komemoracija za nevine žrtve stradale tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća. Misno slavlje predvodit će don Ante Kutleša, dugogodišnji misionar među hrvatskim zajednicama u Njemačkoj i član vodstva Počasnog bleiburškog voda.
Ovaj spomen, koji se neprekidno održava od 1999., pokrenuo je fra Bože Norac-Kljaja, umirovljeni profesor KBF-a u Splitu i utemeljitelj kapele posvećene Čudotvornoj Gospi Sinjskoj podignute tik uz jamu.
Povjesničar Ivan Kozlica ističe da je Husina jama jedno od najvećih, ali još uvijek nedovoljno istraženih stratišta juga Hrvatske. Prema njegovim istraživanjima, 1944. bila je „najcrnja godina cetinskoga kraja”: Drugi svjetski rat odnio je oko 10 % stanovništva toga područja – više od 5000 ljudi, među kojima je bilo mnogo žena i djece. Posebno tragična bila je njemačka akcija krajem ožujka 1944., kada je u Cetinskoj krajini i obližnjem Dolcu Donjem ubijeno preko 1500 civila, uključujući više od 600 djece.
U svibnju iste godine, neposredno nakon osnivanja OZNA-e, partizanske su postrojbe zarobile oko 140 pripadnika hrvatskih snaga; tridesetak ih je ubijeno na Aržanu, a više od stotinu odvedeno je na Pode iznad Graba te „mučki, neki još živi, bačeno u jamu”, naglašava Kozlica.
Dolaskom partizana u Sinj 25. listopada 1944. započele su masovne likvidacije zarobljenika. „Iako točan broj nije poznat, procjenjuje se da je zarobljeno više od 2000 vojnika, a mnogi su nestali na Dinari i Kamešnici”, upozorava povjesničar.
Speleolog Stipe Petričević nakon rata je mjerio dubinu Husine jame: s 150 metara smanjila se na oko 50, što upućuje na moguće zatrpavanje. Kozlica navodi i svjedočanstva mještana koji su „danima slušali krikove“ zatočenika dovoženih kamionima, ali stvarni broj žrtava ostaje nepoznat; procjene variraju od 800 do 2000.
Nekoliko kilometara dalje nalazi se i Kurbegova jama. Tijekom istraživanja prije dvadesetak godina iz nje je izvađeno 61 posmrtnih ostataka – analizom je utvrđeno da potječu iz starijih razdoblja, a u jami navodno ima još kostiju ratnih zarobljenika.
„Za sada postoje razne procjene i tumačenja o broju žrtava u Husinoj jami… svi ti podaci nažalost su tek broj bez dokazive potpore”, kaže Kozlica i poziva državne institucije da napokon rasvijetle sudbinu nestalih, među kojima su i četvorica sinjskih fratara čiji se posmrtni ostaci i danas traže.
Komemoracija na Husinoj jami svake godine okuplja vjernike i potomke stradalih, ali i podsjeća da bez temeljitih istraživanja i ekshumacija – uključujući moguće DNA analize – ova krška jama ostaje simbol neizrečene boli i neistraženih zločina koje povijest juga Hrvatske još uvijek skriva.