Ana iz Zagreba počela je pušiti s jedanaest, marihuanu svakodnevno konzumirala od dvanaeste, a već s trinaest godina prvi put povukla je kokain. Do petnaeste je preprodavala drogu u školi, a sa šesnaest završila na buprenorfinu i pobjegla od kuće. Njezina priča samo je jedno od potresnih svjedočanstava koja prolaze kroz ordinaciju psihijatrice Zrinke Ćavar u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”.
"Dob početka konzumacije nikotina, alkohola i kanabisa značajno se spustila. Ono što je nekada bilo rezervirano za kasnu adolescenciju, danas vidimo već u višim razredima osnovne škole", upozorava Ćavar, koja dvadeset godina radi s adolescentima.
Sličan obrazac pokazuje i osamnaestogodišnjak koji je od dvanaeste pio alkohol i pušio, a četiri godine poslije razvio ovisnost o kokainu te počinio devet razbojstava kako bi je financirao. Danas se nalazi na obveznom psihijatrijskom liječenju.
Kokain je, prema riječima liječnice, postao „novi simbol statusa” među mlađim srednjoškolcima: „Mladi nam otvoreno govore da ga doživljavaju kao ‘čistu’ drogu, nešto što ‘podigne’, da nije opasan poput heroina i da ga je lako nabaviti.” Cijena mu je pala, a dostupnost narasla, pa psihijatrica upozorava roditelje da se susret s kokainom može dogoditi već u prvom razredu srednje škole.
Rizik dodatno povećava činjenica da se čistoća kokaina na hrvatskom tržištu kreće od 0,3 do 88,7 posto. Analize Ministarstva unutarnjih poslova otkrivaju kako se drogi često dodaju fenacetin, lidokain ili levamisol – veterinarski lijek za parazite – što korisnike izlaže opasnim aritmijama, oštećenju organa i padu imuniteta.
Ni marihuana više nije „blaga” kako se nekad mislilo. „U marihuani je, primjerice, 80-ih godina bilo četiri posto THC-a, a dvadeset godina kasnije oko 15 posto. Sada su hibridne biljke s 25–30 posto THC-a”, navodi Ćavar i dodaje da se ovisnost razvija brže, uz češće psihoze zbog kojih djeca znaju mjesecima biti na terapiji.
Europom cirkulira više od tisuću novih psihoaktivnih tvari otkako je uspostavljen sustav ranog upozoravanja, a trend ne zaobilazi ni Hrvatsku. Policijski službenik Tomislav Štambuk poručuje: „Iz policijske perspektive možemo reći da je droge sve više na ulicama, možda i više nego ikad. Kokain, produkti kanabisa i sintetske droge dominantan su nam problem u ovom trenutku.”
Stručnjaci stoga pozivaju na ranije preventivne programe, snažniji nadzor nad tržištem i aktivnije uključivanje roditelja, prije nego što kokain i sintetske supstance postanu nezaobilazan dio svakog školskog dvorišta.