Demokratska Republika Kongo (DRK) optužila je Europsku uniju za, kako kaže, „očiti dvostruki standard” jer s Ruandom održava memorandum o opskrbi kritičnim mineralima, iako je istodobno Kigaliju nametnula tek ograničene sankcije zbog sukoba u istočnoj DR Kongu.
Šefica kongoanske diplomacije Thérèse Kayikwamba Wagner u Bruxellesu je poručila da je odgovor Unije na ruandsko kršenje kongoanskog teritorija „vrlo mlak”, osobito ako se usporedi s opsežnim paketima uvedenim Rusiji nakon invazije na Ukrajinu. „Riječ je o očitom dvostrukom standardu koji nas, najblaže rečeno, zbunjuje”, naglasila je Wagner.
EU je do sada sankcionirala 32 pojedinca i dva subjekta – među njima i ruandsku rafineriju zlata – optužujući Ruandske obrambene snage za podršku pobunjeničkom pokretu M23 i teška kršenja ljudskih prava. No Bruxelles nije zamrznuo memorandum iz 2024. koji bi trebao osigurati europsku nabavu kobalta, koltana i drugih sirovina potrebnih za baterije električnih vozila i mikročipove.
„Sporazum je bez ikakve vjerodostojnosti u okolnostima u kojima je dokazana ruandska eksploatacija kongoanskih resursa, često pod prisilnim radom djece”, upozorila je ministrica i dodala da je „šutnja najmanje konstruktivna, a najviše zabrinjavajuća opcija”.
UN-ovi stručnjaci prošle su godine procijenili da do 4 000 ruandskih vojnika ratuje rame uz rame s M23 te da je Kigali „de facto” nadzornik operacija te skupine. Rwanda to uporno demantira, tvrdeći da štiti vlastitu sigurnost.
Unatoč mirovnom sporazumu potpisanom u lipnju uz posredovanje SAD-a i Katara, nasilje u pokrajini Sjeverni Kivu ne jenjava. Rok za sveobuhvatni mirovni dogovor istekao je u kolovozu, a napadi na civile nastavljeni su i nakon toga.
Na istom briselskom skupu kongoanski predsjednik Félix Tshisekedi javno je pozvao ruandskog čelnika Paula Kagamea da „naredi M23-u prekid eskalacije koja je već odnijela previše života”. Kigali mu je preko društvenih mreža odgovorio da je „potpuno u krivu” oko uzroka sukoba.
Sjeveroistočna DR Kongo, regija bogata zlatom, koltanom i kositrom, već tri desetljeća trpi nasilje više oružanih skupina. Prema podacima UN-a, više od 7,8 milijuna ljudi interno je raseljeno, a 28 milijuna suočeno je s nesigurnošću hrane; od toga je 4 milijuna na razini hitne potrebe za pomoći.
Wagner je podsjetila da je na njoj potpisani kvorum u Bijeloj kući „trebao osigurati transparentnost” u lancu opskrbe. „Hoće li EU raskinuti ili samo suspendirati taj memorandum, stvar je njezine političke volje, no ignoriranje činjenica ne može biti održiva politika”, zaključila je.