Kineski predsjednik Xi Jinping na nedavnom je samitu Šangajske organizacije za suradnju (SCO) iznio poruku koja sve glasnije odjekuje svjetskim prijestolnicama: „kućna pravila nekoliko zemalja ne bi se smjela nametati drugima”. Govoreći o potrebi protivljenja „hegemonizmu, mentalitetu hladnog rata i nasilničkim praksama”, Xi je potvrdio ambiciju Pekinga da preustroji globalni sustav u smjeru veće multipolarnosti.
Ekonomija kao poluga • Po podacima Međunarodnog monetarnog fonda Kina danas stvara oko 16–17 % svjetskog BDP-a, a po paritetu kupovne moći gotovo petinu globalne ekonomije. • Inicijativa „Pojas i put” već povezuje više od 150 država kroz luke, željeznice i energetske projekte, dok su kineska ulaganja u Africi u posljednjih 15 godina skočila za 520 % i Peking pretvorila u glavnog trgovinskog partnera 19 afričkih zemalja.
Bivši direktor odjela za Kinu pri Svjetskoj banci Yukon Huang upozorava da izvoz čini približno petinu kineskog BDP-a. „Bez američke potražnje rast bi pao za 2–3 postotna boda”, tvrdi Huang, ocjenjujući tu ovisnost istodobno snagom i slabošću koja ograničava Peking u radikalnijim potezima.
Institucionalni mozaik Analitičari napominju da Kina djeluje dvostruko: sudjeluje u postojećim institucijama, ali paralelno stvara nove – od Azijske infrastrukturne investicijske banke do jačanja SCO-a i širenja formata BRICS. Cilj je, tvrde, ponuditi alternativne forume u kojima zapadni utjecaj nije presudan.
„Moramo biti spremni suočiti se s potpuno drukčijim svijetom”, poručuje Zheng Yongnian, dekan sveučilišta u Hong Kongu, sugerirajući da bi se dosad dominantni koncept suverenih država mogao ubrzano mijenjati.
Tri stupa kineske strategije Izvješća istraživačkih mreža izdvajaju tri komplementarna kanala kojima Peking širi utjecaj:
- Ekonomska ovisnost kroz kredite i trgovinu.
- Vojna i sigurnosna suradnja bez formalnih saveza.
- Diplomatska koordinacija uz naglasak na „pravu multilateralnost”.
Ministar vanjskih poslova Wang Yi tvrdi da Kini nisu potrebni vojni blokovi poput NATO-a: „Naša partnerstva s Rusijom, Pakistanom i zemljama BRICS-a usmjerena su na zajednički razvoj.” Dodaje da je „multipolarizam neizbježan” i da se Zapad mora naviknuti na „ravnopravnost”.
Meka moć i digitalni nadzor Poboljšana infrastuktura prati izvoz 5G mreža, sustava za pametne gradove i umjetnu inteligenciju. Kritičari, poput organizacije Human Rights Watch, upozoravaju da Peking paralelno širi modele digitalnog nadzora i pritisak na dijasporu te da zemlje korisnice mogu upasti u „dužničke zamke”.
Ravnoteža snaga Dok Rusija, opterećena sankcijama, produbljuje energetske i sigurnosne veze s Kinom, Europska unija pokušava razviti koncept „strateške autonomije” kako bi smanjila ranjivost na pomake velikih sila. Ipak, ključni suparnik Pekinga ostaju Sjedinjene Države, nositelj postojećih institucija i tvorac dolarskog poretka.
Brojke i citati otkrivaju složeniju sliku: Kina u izgradnju novog svjetskog poretka ulazi snažna, ali još uvijek duboko povezana s istim globalnim tržištima koja želi preoblikovati. Koliko brzo i duboko će taj proces ići ovisit će, među ostalim, o spremnosti ostalih aktera da prihvate ili odbiju promjene koje Peking nudi.
