Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije otvorilo je javno savjetovanje o izmjenama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, želeći ga uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije i preporukama OECD-a, ključnima za hrvatsko pristupanje toj organizaciji.
Prema prijedlogu, poslodavce koji onemoguće ili ignoriraju unutarnje prijave nepravilnosti ili se svete prijaviteljima mogla bi dočekati kazna i do 35 000 eura – više od pet puta viša od sadašnjeg maksimuma od 6640 eura. Zakon bi se proširio i na kaznena djela protiv službene dužnosti, gospodarstva, pronevjere te podmićivanje zastupnika, uključujući stranim javnim službenicima, kako traži OECD.
Novosti donose i „četvrti kanal” prijavljivanja: uz unutarnju i vanjsku prijavu te javno razotkrivanje, nepravilnosti bi se ubuduće mogle prijaviti izravno policiji ili državnom odvjetništvu, a prijavitelji bi pri tome imali jednaku razinu zaštite. Propisuju se i rokovi za odgovore sudova kako bi se ubrzali postupci u kojima zviždači traže zaštitu.
Međutim, udruga Pomak, koja se bavi zaštitom zviždača, ocjenjuje da su promjene „kozmetičke”. Predsjednica udruge Adrijana Cvrtila upozorava da državna vlast želi tek zadovoljiti inozemne uvjete: „U Hrvatskoj i dalje nema političke volje za pravi obračun s korupcijom.” Podsjeća da su 2022. izmjene zakona rađene zbog direktive EU, a sada zbog OECD-a, dok stvarna pomoć hrabrim pojedincima izostaje.
Kao ključni propust Cvrtila navodi odbijanje njihove inicijative da whistlebloweri dobiju besplatnu primarnu i sekundarnu pravnu pomoć bez imovinskog cenzusa: „Prijavitelj nepravilnosti postupa u javnom interesu i štiti javni novac, a zauzvrat dobije muku, patnju i visoke troškove.” U praksi, kaže, mnogi prekršajni postupci protiv poslodavaca ulaze u zastaru jer traju dulje od četiri godine – njezin je predmet, podnesen prije više od tri godine, još uvijek bez pravomoćne presude.
Pomak također kritizira način izrade zakonskog prijedloga. Radnu verziju izradio je uži sastav Vladina Savjeta za sprječavanje korupcije bez sudjelovanja Pomaka i GONG-a, iako su obje udruge redovite članice tog tijela. „Proces je bio netransparentan, a provodio se bez onih koji imaju praktično znanje i iskustvo”, poručuje Cvrtila.
Javno savjetovanje traje do kraja mjeseca, no već je jasno da će se rasprava voditi između dviju suprotstavljenih vizija: formalnog ispunjavanja međunarodnih zahtjeva i stvarne, sveobuhvatne zaštite onih koji nepravilnosti prvi prijave.