Neolitičke trube od morskih školjki, pronađene u naseljima i variscitnim rudnicima u Kataloniji, mogle bi biti među najstarijim glazbenim instrumentima u Europi, pokazuje najnovije istraživanje objavljeno u časopisu Antiquity.
Istraživači Miquel López García, arheolog, muzikolog i profesionalni trubač, te Margarita Díaz-Andreu s Instituta Català d’Investigació i Estudis Avançats i Sveučilišta u Barceloni, analizirali su 12 velikih školjki vrste Charonia lampas datiranih u razdoblje između kasnog 5. i ranog 4. tisućljeća prije Krista.
• Školjke su prikupljene nakon što su puževi uginuli, što upućuje na nenutritivnu svrhu. • Vrhovi su namjerno odstranjeni, pretvarajući ih u puhačka glazbala. • Osam primjeraka dovoljno je očuvano da i danas proizvodi zvuk.
Eksperimenti s „prapovijesnim rogom”
U studenom 2024. López García isprobao je svih osam očuvanih školjki. Kaže da ga je iznenadila snaga i stabilnost tona, kojega uspoređuje s francuskim rogom. „It’s quite amazing that you get that very recognisable tone from a simple instrument that is just a very slightly modified animal body”, naglasio je.
Uvlačenjem ruke u otvor školjke spuštao je visinu tona, dok je različitim izgovorom suglasnika „t” i „r” mijenjao boju zvuka. Snimke kratkih improvizacija pokazale su da instrument nije ograničen na jedan ton, nego ima osnovnu melodijsku fleksibilnost.
Komunikacija preko polja i rudnika
Autori smatraju da su se trube koristile za daljinsku komunikaciju – bilo između neolitičkih naseobina, bilo između radnika u brojnim rudarskim galerijama gdje je otkriveno šest školjki. Zvuk je, kažu, mogao dopirati nadaleko i probijati se kroz podzemne hodnike.
Najstariji poznati primjer sličnog instrumenta, školjka iz spilje Marsoulas u južnoj Francuskoj, datira oko 18 000. godine pr. Kr., što sugerira kontinuitet ove „zvučne tehnologije” kroz desecima tisuća godina, sve do 20. stoljeća kada se, prisjeća se López García, slična školjka u njegovoj obitelji u Almeríji koristila za uzbunjivanje mještana zbog poplava.
Više od pukog alarma
Iako su školjke vjerojatno imale vrlo praktičnu ulogu, tim ukazuje da su posjedovale minimalne uvjete za razvoj glazbenog izraza, pa ih se može smatrati i prvim korakom prema kasnijim limenim puhačima poput trube i trombona.
„Ova otkrića otvaraju pitanje jesu li rani ljudi svirali iz nužde ili su već tada osjećali potrebu za estetskim i emotivnim izražavanjem”, zaključuje López García.